Gubitak brojnih života svakako je najveća tragedija u svemu onome što se prije mjesec dana događalo u Jablanici, kada je lavina kamenja i vode iz obližnjeg kamenoloma zatrpala cijelo naselje.

Međutim, ta je nesreća donijela i velike probleme ekonomiji jer je lavina odnijela željezničku prugu u dužini od 200 metara potpuno blokiravši glavnu žilu kucavicu bosanskohercegovačke industrije.

Iz Željeznica Federacije BiH upozorili su da samo na osnovi pada prihoda od prijevoza roba i putnika dnevni gubitak iznosi oko 140.000 eura, a indirektne su štete za bh. ekonomiju višemilionske.

Akumulirat će se sedmicama, pa i mjesecima jer, prema najoptimističnijim procjenama, do obnove pruge i ponovne uspostave željezničkog prometa proći će barem dva mjeseca.

Tek se sada vidi koliko je lanac opskrbe u BiH ovisan o toj željezničkoj vezi, a zapravo o Luci Ploče, koja desetljećima predstavlja ulazna vrata za mnoge robe i proizvode u BiH. Iz Luke Ploče tom se prugom godišnje preveze više od 2,3 miliona tona razne robe, što je u prosjeku oko 35 posto ukupno ostvarenog godišnjeg prevoza željeznicom u Federaciji BiH.

Pruga Sarajevo – Ploče strateški je prometni koridor kojim se sirovinom opskrbljuju metalska, građevinska i druga industrija, a u prvih devet mjeseci 2024. godine prosječno se tim koridorom dnevno prevozilo do 7.000 tona robe.

U prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče uglavnom prevozi teret za potrebe bh. ekonomije, dok se dio roba iz BiH prevozi za zemlje iz okruženja. Naravno, dio robe u Luku Ploče i iz nje prevozi se i kamionima, odnosno cestovnim putem.

No većina, pa i više od 60 posto, otpada na željeznicu. Zato su sada u problemu gotovo sve kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom u BiH.

Uveliko osjećaju nestašicu sirovina, repromaterijala, goriva. Zbog prekida željezničke veze s Pločama ispaštat će mnogi i sve će to, sada je izvjesno, utjecati i na ukupni nivo industrijske proizvodnje i bruto društveni proizvod BiH. Samo prvih sedam dana od prekida veze u toj se hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH.

Upitan je nastavak proizvodnje u najvećim industrijskim firmama u BiH, a time i hiljade radnih mjesta. Problem se nastoji premostiti povećanim brojem kamiona, preorijentacijom na druge jadranske luke, a spominje se čak i pretovar dijela roba preko riječne Luke Brčko na Savi.

Stvarna normalizacija i prestanak akumuliranja finansijskih minusa od Ploča do Save, pa i dalje, nastupit će tek ponovnim puštanjem u promet tog željezničkog koridora.

Luka Ploče dugo je bila jedan od glavnih prijepora između BiH i Hrvatske. Njen status godinama se vezao, pa i uvjetovao, slobodnim prolaskom kroz Neum.

Ta hrvatska luka, za koju u Sarajevu i danas mnogi vjeruju da pripada BiH, bila je predmet i prvih poslijeratnih pregovora predsjednika Tuđmana i Izetbegovića.

Dokidanjem Sporazuma o posebnim odnosima Hrvatske i FBiH 2001. godine prestali su biti aktuelni i Sporazum o Luci Ploče i Sporazum o nesmetanom prolazu kroz Neum iz 1998., koji i nisu bili potpisani. Sve zajedno palo je u drugi plan gradnjom Pelješkog mosta, čime je za Hrvatsku prolazak kroz Neum postao nebitan.

Luka Ploče je pak za BiH i njenu ekonomiju nastavila biti strateški važna.