Pod pivom se podrazumijeva slabo alkoholno piće, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva.
Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka.

Koliko je pivo korisno za zdravlje, a koliko štetno?

Brojne znanstvene studije identificirale su na stotine biološki aktivnih komponenata prisutnih u pivu koje imaju koristan učinak na zdravlje čovjeka. Najviše se nade polaže u fitohemikaliju ksantohumol, koja predstavlja gorku tvar u pivu, a posjeduje antikarcinogeno djelovanje.
Ipak, u današnje doba moramo biti svjesni opasnosti koje donosi pretjerivanje u alkoholu. Prekomjerna konzumacija alkohola ima negativan učinak na zdravlje i okolinu, te valja biti vrlo oprezan s odašiljanjem poruka o povoljnim učincima alkoholnih pića na zdravlje. Ključna riječ kod svih spoznaja o pozitivnom utjecaju alkoholnih pića na zdravlje je “umjereno”.
Piti umjereno znači piti u granicama koje određuju zdravlje, društvo u kojem živimo, i obveze prema porodici i prijateljima; za većinu muškaraca to znači dnevno 1-3 pića. Žene su osjetljivije na alkohol te im se stoga preporučuje manja količina pića nego muškarcima; dnevno 1-2 pića.
Količina alkohola u “čaši” piva može znatno varirati, ovisno o veličini čaše i postotku alkohola u pivu i neznatno se razlikuje širom Europe u skladu s tradicijom i običajima. Kao normativ za jedno piće obično se podrazumijeva se čaša volumena 0,25-0,3 dl.

Treba upamtiti da se preporuka o koristima umjerene konzumacije alkohola odnosi samo na zdrave, odrasle osobe i da postoje određne situacije u kojima se i umjerena konzumacija alkohola može smatrati zloupotrebom. Situacije u kojima se umjerena konzumacija alkohola ne preporučuje su trudnoća, konzumiranje prije upravljanja vozilima i mašinama ili istodobno konzumiranje alkohola i nekih lijekova.

Deblja li pivo?

Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih „skrivenih“ spojeva koji bi poticali debljanje, posebno nastanak tzv. „pivskog trbuha“. Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultirat će gomilanjem masnog tkiva. Razlog eventualnoj sklonosti nakupljanju kilograma u pivopija možda leži u činjenici da se u pivu pretjeruje jer se radi o „tekućoj hrani“. Nadalje, znanstveno je dokazano da su prehrambene navike pivopija manje u skladu s nutricionističkim preporukama nego primjerice u usporedbi s osobama koje češće piju vino.

Je li pivo doista hranjivo?

Više od 90 % piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Proizvodi se od biranih sirovina - slada, žitarica, hmelja, kvasca i vode. Sve su to prirodni sastojci koji doprinose zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Iako umjereno konzumiranje piva može opskrbiti organizam mnogim esencijalnim vitaminima i mineralima, ne smije se zaboraviti da pivo uvijek treba umjereno konzumirati u okviru uravnotežene prehrane.

Pivo ne sadrži masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Pivopije nerijetko pravdaju svoju ljubav prema pivu ističući kako na taj način unose važne vitamine B skupine. Zaista, kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine B skupine koji ostaju u pivu. Ipak, pokušaj opskrbe vitaminima B skupine putem piva neće biti toliko uspješan, budući da pretjerivanje uzrokuje nedostatak vitamina, zbog sadržaja alkohola, koji je poznati “kradljivac vitamina, posebice vitamina B1.

Pivo sadrži brojne elemente u tragovima i minerale. Njihova količina ovisi o porijeklu sirovina, metodama pripreme i proizvodnom procesu. Sastav tla u koje se ječam i hmelj uzgajaju, te vremenski uvjeti igraju ulogu u mineralnom sastavu piva. Prisustvo minerala poput željeza, hroma, bakra, silicija i kalija svakako se može smatrati povoljnim svojstvom. Posebice je povoljan omjer natrija i kalija, gdje je kalij u prednosti, što je preduvjet za pravilnu ravnotežu tekućine u organizmu i prevenciju povišenog krvnog tlaka.

Širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja nalazi se u pivu. Naime, riječ je o fitohemikalijama, posebno o polifenolima koji se smatraju odgovornima za povoljna svojstva crnog vina, a prisutni su i u pivu. Polifenoli štite kardiovaskularni sistem i imaju antioksidativno djelovanje.

Hladno pivo kao ljetno osvježenje, da li ne?

Mnogi posežu za hladnim pivom kao osvježenjem tokom vrućih ljetnih dana. Međutim, konzumacija alkohola ne preporučuje se tokom nesnosnih vrućina, budući da alkohol dodatno dehidrira tijelo. Opet je ključno umjereno i odgovorno posezanje za pivom.


(M.G.)