7.1.2020. 17:15
Kako su Amerikanci oborili iranski avion u kojem su bili hodočasnici za Mekku: Ubijeno 290 ljudi, u avionu bilo šest ljudi iz Jugoslavije, tijela bila rasuta po moru
Ubistvo vodećeg iranskog generala Kasema Sulejmanija u američkom napadu u Iraku moglo bi biti velika prekretnica u tegobnim dugogodišnjim odnosima ove dvije zemlje, te su najave stručnjaka i analitičara da bi cijeli Bliski istok mogao postati veoma nestabilno područje, odnosno područje u nekom novom ratu.

Američko-iranski problemi počeli su još daleke 1953. godine kada je CIA u Iranu svrgnula premijera Irana sa vlasti. Pentagon je, podsjećanja radi, potvrdio da je Sulejmani ubijen u blizini aerodroma u Bagdadu po nalogu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, kako bi se zaštitili američki vojnici u inostranstvu.

"Ovaj udar je imao za cilj odvraćanje Irana od budućih planova napada. SAD će nastaviti da preduzimaju sve neophodne korake da zaštite naš narod i naše interese svugdje u svijetu", navodi se u saopćenju Pentagona.

Osim Sulejmanija, koji je vodio iranske vojne operacije u Iraku i Siriji, u napadu je ubijen i zamjenik šefa PMU-a, Ebu Mahdi al-Muhandes, bliski Sulejmanijev saradnik.

Iranski zvaničnici osudili su ubistvo generala Revolucionarne garde tokom napada, a predsjednik Hasan Rouhani poručio je da će Iran ostati odlučan u namjeri da se odupre Sjedinjenim Državama.

"Sulejmanijevo mučeništvo će učiniti Iran odlučnijim da se odupre američkom ekspanzionizmu i odbrani naših islamskih vrijednosti. Bez sumnje, Iran i druge zemlje koje traže slobodu u regionu će se osvetiti", rekao je Rouhani.

Najmanje 50 ljudi je poginulo, a 213 povrijeđeno u stampedu koji je izbio danas na dženazi vodećem iranskom generalu. Stampedo je izbio u Kermanu, rodnom gradu generala Kasema Sulejmanija, dok je dženaza bila u toku. Na prvim snimcima prikazana su beživotna tijela ljudi kako leže na cesti, dok su ostali galamili i pokušavali da ih podignu s tla.



Komemoracija ubijenom generalu ponedjeljak u Teheranu privukla je više od milion ljudi u iranskoj prijestonici koji su nakrcali glavne gradske trgove i ulice.

Dok obje strane zveckaju oružjem i dok se još uvijek ne zna šta će se dogoditi, treba dodati da problemi na relaciji SAD - Iran traju preko 65 godina.

Svrgavanje Mosadika (1953. godine)

Američke i britanske obavještajne službe organizovale su državni urad radi svrgavanja iranskog demokratski izabranog premijera Mohameda Mosadika. To se dogodilo jer je sekularni lider pokušao da nacionalizuje iransku naftnu industriju, što se nimalo nije dopalo zapadnim silama.

Iranska revolucija (1979. godine)

Iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, koji je imao podršku SAD-a, bio je primoran da napusti zemlju 16. januara 1979. godine nakon mjeseci demonstrancija i napada protiv njegove vladavine od strane sekularnih i vjerskih protivnika.

Dvije nedjelje kasnije, islamski religiozni lider ajatolah Ruholah Musavi Homeini vratio se iz egzila. Nakon referenduma, Islamska Republika Iran proglašena je 1. aprila 1979. godine.



Talačka kriza u američkoj ambasadi (1979-1981.)


Američku ambasadu u Teheranu zauzeli su demonstranti u novembru 1979. godine i američki taoci držani su unutra 444 dana. Posljednja 52 taoca oslobođena su u januaru 1981. godine, na dan inauguracije američkog predsjednika Ronalda Regana.

Još šest Amerikanaca, koji su pobjegli iz ambasade prokrijumčareni su iz Irana od strane ekipe koja se predstavljala da snima film. Ovi događaji predstavljeni su u filmu "Argo", u kojem glavnu ulogu tumači Ben Affleck.

Iran-Kontra skandal (1985-1986.)

SAD tajno šalju oružje u Iran, navodno u zamjenu za pomoć Teherana u oslobađanju američkih talaca koje su militanti Hezbollaha držali u Libanu. Profit se ilegalno usmjerio na pobunjenike u Nikaragvi, stvarajući političku krizu za Regana.

Oboren iranski putnički avion (1988. godine)

Američki ratni brod "USS Vincennes" oborio je 3. jula 1988. godine let iranske aviokompanije u zalivu, ubivši pritom svih 290 ljudi u njemu.

SAD su rekle da su mislile da je Airbus A300 borbeni avion. Većina žrtava bili su iranski hodočasnici na putu za Mekku. Osim većinom Iranaca, poginulo je nekoliko državljana Emirata, Pakistana, ali i Jugoslavije. Naime, u avionu se nalazilo šest državljana tadašnje SFRJ, prenosi Telegraf.

U februaru 1996. godine, SAD su odlučile da plate Irancima preko 130 miliona dolara odštete zbog pogrešnog rušenja aviona i ubistva na stotina ljudi. Međutim, Amerika se nikada nije izvinila za ovaj veliki incident.

Američki izgovor za rušenje aviona bilo je da je radarski sistem Aegis u njemu prepoznao vojni F-14 Tomcat kojeg koristi iranska ratna avijacija. Avionski incident i indiferentan stav Washingtona dodatno su pogoršali američko-iranske odnose.

"Osovine zla" (2002.)

U svom govoru o stanju nacije američki predsjednik George Bush proglasio je Iran kao dio "osovine zla”" sa Irakom i Sjevernom Korejom. Govor je izazvao bijes u Iranu.

Nuklearni strahovi i sankcije (2002.)

Iranska opoziciona grupa je 2002. godine otkrila da Iran razvija nuklearna postrojenja uključujući postrojenje za obogaćivanje uranijuma.

SAD su optužile Iran za tajni program nuklearnog oružja, što je Iran negirao. Slijedi decenija diplomatskih aktivnosti i povremenog iranskog angažmana s nuklearnim čuvarom UN.

Međutim, UN, SAD i EU su uvele nekoliko rundi sankcija protiv vlade Mahmuda Ahmadinejada. Zbog toga je iranska valuta za dvije godine izgubila dvije trećine svoje vrijednosti.

Tenzije u Zalivu (2019. godine)

U maju 2018. godine američki predsjednik Donald Trump napušta nuklearni sporazum, prije ponovnog uspostavljanja sankcija protiv Irana i zemalja koje trguju njim.

Odnosi između SAD i Irana se pogoršavaju. SAD šalju grupu nosača aviona i bombardere B-52 u Zaliv zbog, kako su rekle, “zabrinjavajućih i eskalacijskih indikacija” vezanih za Iran.

A onda je u maju i junu 2019. godine eksplozija pogodila šest naftnih tankera u Omanskom zalivu, za šta su SAD optužile Iran.

Zatim su 20. juna iranske snage oborile američki dron u Ormuskom moreuzu. Dok su SAD rekle da se to dogodilo u međunarodnim vodama, Iran tvrdi da je to bilo na njihovoj teritoriji, prenosi Telegraf.

(Haris Ahbabović)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

SOURCE PRIČE
Source.ba-sva prava pridržana