28.9.2020. 15:37
Sukobi zbog kojih su do sada poginule desetine hiljada ljudi: Zbog čega ratuju Armenija i Azerbejdžan?!
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana upozorilo je armensku vojsku koja i dalje nastavlja napade na mjesta naseljena civilima, te im je, prema jutrošnjim informacijama, poslalo posljednje upozorenje.

U saopćenju ministarstva navodi se da armenska vojska otvara vatru na grad Terter, a granatiranje je nastavljeno i jutros. S druge strane, Ministarstvo odbrane je objavilo i video snimke uništavanja armenskih tenkova i oklopnih vozila u jučerašnjim sukobima.

Granatiranja se nastavila i danas

Armenske snage jučer ujutro izvele su nove napade na azerbejdžanska naselja i položaje, a azerbejdžanske snage su odgovorile napadima na armenske položaje.

Armenske vlasti su potom proglasile opću mobilizaciju i ratno stanje zbog sukoba u regiji Nagorno Karabaha, a i vlasti Azerbejdžana su proglasile ratno stanje za 19 područja, uključujući i glavni grad Baku.

Armenske i azerbejdžanske snage razmijenile su žestoku vatru drugi dan u ponedjeljak ujutro, pri čemu se obje strane međusobno optužuju za korištenje teške artiljerije.  Odcijepljeni teritorij izvijestio je da je ubijeno još 15 njegovih vojnika, te da je vratio dio teritorija nad kojim je u nedjelju izgubio kontrolu, a Azerbajdžan je koristio tešku artiljeriju za granatiranje područja, prenosi Reuters. Nagorno-Karabah je objavio da je u nedjelju 16 njegovih vojnika ubijeno i više od 100 ranjeno nakon što je Azerbajdžan započeo zračni i artiljerijski napad.

U međuvremenu su reagovale i velike sile zbog teške situacije u ovoj oblasti i novog rata na pomolu između Armenije i Azerbejdžana.



Osude sa svih strana


Sjedinjene Američke Države su izrazile zabrinutost izvještajima o velikoj vojnoj akciji u zoni sukoba Nagorno-Karabah koja je rezultirala i civilnim žrtvama. Zamjenik američkog državnog sekretara, Stephen Biegun, pozvao je ministra vanjskih poslova Azerbejdžana, Jeyhun Bayramova, i ministra vanjskih poslova Armenije, Zohraba Mnatsakanyana, da pozovu obje strane da odmah prekinu napade, te da uspostave komunikaciju kako bi izbjegli daljnju eskalaciju i izbjegli retoriku i druge akcije koje u ovom slučaju dodatno podižu tenzije i pogoršavaju situaciju.

Sjedinjene Države vjeruju da bi sudjelovanje vanjskih strana u eskalirajućem nasilju bilo beskorisno i samo pogoršalo regionalne tenzije. Pozivamo strane da rade s supredsjedateljem skupine Minsk, kako bi se što prije vratili pregovorima. Kao supredsjedatelj OSCE-ove grupe iz Minska, Sjedinjene Države ostaju posvećene pomaganju stranama u postizanju mirnog i održivog rješenja sukoba, saopćio je State Department.

Oglasio se ubrzo i moskovski Kremlj. Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u ponedjeljak sve strane da pokažu suzdržanost u jeku sukoba između Azerbejdžana i Armenije zbog odcjepljene regije Nagorno-Karabah.

Pojedini svjetski mediji, kao i mediji u Armeniji, pisali su kako je Turska počela da šalje svoje vojnike iz Sirije u oblast Nagorno-Karabah. Ipak, ubrzo je uslijedio demant iz Azerbejdžana.

Pomoćnik azerbejdžanskog predsjednika, Ilham Aliyev, negirao je u ponedjeljak da je Turska poslala borce iz Sirije u Azerbejdžan u jeku sukoba oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah.

Ambasador Armenije u Rusiji rekao je ranije da je Turska poslala oko 4.000 boraca iz sjeverne Sirije u Azerbejdžan i da učestvuju u borbama, izvijestile su novinske agencije Interfax i RIA.

"Glasine o militantima iz Sirije, navodno poslanim u Azerbejdžan, još je jedna provokacija armenske strane i potpuna besmislica", rekao je pomoćnik Khikmet Gadzhiev.

- Krizu u Nagorno Karabahu treba okončati momentalnim povlačenjem Armenije s okupirane teritorije Azerbejdžana, poručio je danas predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan.

"Turska je svim kapacitetima i svim srcem uz prijateljski i bratski Azerbejdžan, mir u regiji moguć je okončanjem armenske okupacije", kazao je Erdogan, prenosi Anadolu Agency (AA).

Oglasio se i Bakir Izetbegović

Situaciju na relaciji Armenija - Azerbejdžan danas je prokomentarisao i prvi čovjek SDA, Bakir Izetbegović.

"Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Azerbejdžanu, nakon artiljerijskih napada armenskih snaga. Po međunarodnom pravu regija Nagorno-Karabah pripada teritoriji Azerbejdžana, te objavljivanje rata od Armenije predstavlja ponovnu vojnu agresiju koja se ne smije tolerisati, naročito nakon što je meta armenskih napada bilo i civilno stanovništvo. Scene iz Azerbejdžana nas po svemu podsjećaju na iskustvo Bosne i Hercegovine, kada je i naša zemlja bila izložena brutalnoj vojnoj agresiji s ciljem protjerivanja stanovništva i komadanja njene teritorije", kazao je Izetbegović.

Naglasio je da Azerbejdžan ima puno pravo da brani svoj teritorijalni integritet, kao i obavezu da ne dopusti ponavljanje masovnih zločina nad svojim civilnim stanovništvom koje su tokom 90-ih izvršile armenske snage, protjeravši brojne izbjeglice i spriječivši ih kasnije da se vrate svojim domovima.

Izetbegović je istakao da su "tijela međunarodne zajednice, prije svega OSCE koji ima mandat po ovom pitanju, dužna da reaguju na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojima je jasno naloženo povlačenje okupatorskih armenskih snaga s teritorije Azerbejdžana". 

"Svako ohrabrivanje armenskih nelegalnih postupaka, kroz neodlučan ili neutralan stav međunarodne zajednice, ide u prilog daljoj eskalaciji sukoba. Zato je važno da se precizno i odlučno pruži podrška vlastima Azerbejdžana po ovom pitanju", kazao je Izetbegović. 

Zbog čega novi sukobi?

Podsjećanja radi, rat u Gorskom Karabahu bio je oružani sukob između Armenaca u Gorskom Karbahu, koje je podržavala susjedna Republika Armenija, i Azerbajdžana koji se odvijao između fubruara 1988. i maja 1994. u pokrajini Gorski Karabah. Radi se o pokrajini koja se geografski nalazi upravo u Azerbejdžanu, ali većinsko stanovništvo su Armeni.

Nagorno Karabah je regija u Azerbejdžanu koja je 6. januara 1992. godine proglasila nezavisnost. Većinu stanovništva čine Armenci koji smatraju da regija treba da bude dio Armenije. Međunarodna zajednica smatra čitavu regiju dijelom Azerbejdžana. Regija ima površinu od 4.400 kilometara kvadratnih, a u njoj trenutno živi oko 149.000 ljudi, većinom Armenaca.

Kako se rat razvijao, Armenija i Azerbajdžan, obje bivše republike Sovjetskog Saveza, ušle su u otegnuti, neobjavljeni gorski rat unutar pokrajine Karabah zbog težnji Azerbajdžana da spriječi odvajanje iste pokrajine iz svojih granica. Narodna skupština Gorskog Karbaha glasala je za ujedinjenje Karabaha s Armenijom, dok je također održan i referendum, kojeg su Azeri u Karabahu uglavnom bojkotirali, na kojem se većina stanovništva izjasnila za nezavisnost. Zahtjev za ujedinjenjem s Armenijom, koji je dosegao svoj vrhunac krajem osamdesetih, počeo je kao miran poduhvat. Međutim, sljedećih mjeseci, kako se bližio raspad SSSR-a, pokret se razvio u nasilan sukob između Armenaca i Azera što je rezultiralo tvrdnjama o etničkom čišćenju s obje strane.



Međuetnički sukob ubrzo se rasplamsao nakon što je parlament autonomne oblasti Gorski Karabah 20. februara 1988. izglasao odluku o pripajanju pokrajine Armeniji. Nastanak armenskog separatističkog pokreta olakašalo je i stanje u tadašnjem SSSR-u. Dok je Azerbajdžan proglašavao nezavisnost od SSSR-a uklanjajući posebnosti koje je imala vlada enklave, armenska je većina glasala za odvajanje od Azerbajdžana usputno proglasivši međunarodno nepriznatu Republiku Gorski Karabah.

Borbe širokih razmjera izbile su u zimu 1992. godine. Međunarodno posredništvo nekoliko grupa, uključujući europski OESS, nije bilo uspješno u donošenju rezolucije s kojom bi obje strane bile zadovoljne. U proljeće 1993. armenske su snage zarobile područja izvan same enklave, na taj način dovodeći u mogućnost uključenje drugih zemalja iz regije u sukob. 

Do kraja rata 1994. Armenci su imali punu kontrolu nad većinom enklave te su držali i oko devet % azerbajdžanskog teritorija izvan nje. Kao rezultat sukoba, raseljeno je oko 230.000 Armenaca iz Azerbajdžana, te 800.000 Azera iz Armenije i Karabaha. Prekid vatre je potpisan uz rusko posredništvo u maju 1994. godine. Procjenjuje se da je smrtno stradalo oko 6.000 Armenaca, te oko 11.500 Azera.

Pripremio: Haris Ahbabović

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

SOURCE PRIČE
Source.ba-sva prava pridržana