Arnaut je Inicijativu uputio još krajem novembra 2020. godine i ona je ranije dobila i podršku Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma.

Husein Đozo izjednačen sa Dražom Mihailovićem

U inicijativi se navodi da je na sramotu cijele Bosne i Hercegovine, svih njenih građana, da su ulice i druge javne površine nazvane po ljudima poput Mile Budaka, Draže Mihailovića, Osmana Rastodera, Rade Radića, Sulejmana Pačariza, Jure Francetića, Mustafe Busuladžića, Lorković-Vokića, Uroša Drenovića, Ive Zelenike Tovarnika, Dragiše Vasića, Avdage Hasića, Stevana Moljevića, Huseina Đoze, Đure Spuževića, Muhameda Panđe, Rafaela Bobana, Pavla Đurišića, te mnogih drugih kolaboracionista, kako je pojasnio Arnaut.

Arnaut je stoga predložio da se od lokalnih zajednica traži da ove nazive zamijene imenima ljudi za koje je bez sumnje utvrđeno da su tokom Drugog svjetskog rata riskirali sopstvene živote kako bi svoje sugrađane spasili sigurne smrti u Holokaustu.

"Poslali smo u državnom parlamentu eksplicitnu poruku da u ovoj zemlji nema mjesta za ustaškog zapovjednika Juru Francetića, četničkog komandanta Dražu Mihailovića, SS oficira Sulejmana Pačariza i njima slične. Dok su drugi na riječima bili protiv četnika, ustaša i nacista, a po njima nazivali škole i ulice, Naša stranka je ovim potezom Bosni i Hercegovini vratila njene antifašističke vrijednosti, i to kroz najviši zakonodavni organ u našoj zemlji," izjavio je Arnaut.

Kako je SDA glasala za ovu inicijativu

Za ovu Inicijativu su glasali svi državni poslanici, osim zastupnika HDZ-a. Dakle, za istu inicijativu na kojoj se, naprimjer, Husein Đozo izjednačava sa Dražom Mihailović su glasali i poslanici Stranke demokratske akcije u Parlamentu BiH, i to redom: Denis Zvizdić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Safet Softić i Adil Osmanović. Halid Genjac nije bio prisutan na sjednici kada se glasalo za ovu inicijativu. 

Ono što je dodatno licemjerno kod zastupnika SDA u državnom parlamentu je to da su ime Huseina Đoze izjednačili sa nacistima i zločincima, te ime Mustafe Busuladžića, iako su godinama unazad vođenje velike "bitke" oko imena Mustafe Busuladžića kojeg je, uglavnom, SDA uvijek branila i "borila se" za njega. Takav primjer imamo iz Kantona Sarajevo, tokom imenovanja škole u Dobroševićima po Mustafi Busuladžiću, kada su se zastupnici SDA u Skupštini KS na sav glas svađale sa kolegama koje su Busuladžića nazivale fašistom.

Također, ono što dalje "bode" u oči je to da je svoj glas na ovu inicijativu stavio i Safet Softić, predsjednik Sabora IZBiH. Podsjećanja radi, IZBiH se jučer oglasila saopćenjem u kojem je navela da je nedopustivo da se Husein Đozo stavlja u isti koš sa dokazanim nacistima i zločincima.

Reakcija IZBiH

"Krupna prepreka obnavljanju povjerenja i moralnom oporavku bosanskohercegovačkog društva prisutna je u pokušajima izjednačavanja krivice za zločine različite težine počinjene tokom agresije i rata u Bosni i Hercegovini. Svi zločini, pa i ratni zločini i zločini počinjeni u ratu, zakonski se razlikuju, prepoznaju i sankcioniraju po razmjerima nasilja i nepravde. Usprkos tome, i usprkos općepoznatim činjenicama o ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća neprestano se održavaju nastojanja da se jednako karakteriziraju individualni zločini i masovni ratni zločini, u koje ulazi i zločin genocida. To se čini s ciljem da se kao tobožnji uvjet procesa pomirenja u Bosni i Hercegovini prihvati nemoralna i nezakonita formula o jednakoj odgovornosti „strana u sukobu“, jer je na svim stranama bilo zločina.

Pokušaji poravnanja zločina različitog stepena zla i nepravde pojavljuju se danas u Bosni i Hercegovini i u posezanju za zbivanjima u Drugom svjetskom ratu. Oporu, uznemiravajuću stranu tih pokušaja, koji vode zanemarivanju žrtava zločina, čini njihovo uključivanje u institucionalizirane političke procedure. Posljednji takav slučaj je zajedničko karakteriziranje Huseina Đoze, koji je osuđen na zatvorsku kaznu za kolaboraciju s nacističkim režimom, i ratnih zločinaca, koji su odgovorni za zločine genocida i brutalna umorstva desetina hiljada nevinih ljudi. Đozo je odslužio zatvorsku kaznu i poslije toga je svojim radom u državnim institucijama i Islamskoj zajednici na najpotpuniji način potvrdio svoj status slobodnog građanina i svoje pravo na slobodno javno djelovanje. Djelujući u tom svojstvu u Islamskoj zajednici, pružio je nemjerljiv doprinos osavremenjavanju njezinih institucija, posebno obrazovnog sistema, povezivanju islamskih vrijednosti i humanističkih vrijednosti modernog doba, afirmaciji međuvjerske tolerancije i saradnje među pripadnicima različitih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Osuđujemo svaki pokušaj dovođenja na istu ravan ličnosti Huseina Đoze i glavnog kreatora i izvršioca četničkog zločina genocida nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu", stoji u saopćenju Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Imam Careve džamije traži ostavku Safeta Softića

Nakon reakcije ljudi iz SDA koji su podržali ovu inicijativu, oglasilo se nekoliko intelektualaca, profesora i imama na Facebooku. Profesor tefsira sa Fakuleta islamskih nauka, prof. Almir Fatić, na Facebooku je napisao sljedeće:

"Parlamentarni bh. mangupi i neznalice u našim redovima: Husein-ef. Đozo i Mustafa Busuladžić nisu fašisti, ali danas u Bosni ima fašista. Da je npr. Đozo bio fašista, on bi i umro u zatvoru. Potpisnik je Sarajevske rezolucije iz 1941., u kojoj diže svoj glas PROTIV progona i ubijanja Srba, jevreja i drugih stanovnika u tadašnjoj NDH. Đozo nije bio osuđen ni za kakav ratni zločin! A šta je komunističkim zločinima npr. nad Mladim muslimanima i nad samim Busuladžićem, koji je jasno pisao i jednako se borio protiv fašizma, nacionalsocijalizma, ali i još jednog izma – komunizma?!

Zapravo, pravo je pitanje zašto se bh. parlamentarci ne bave važnim pitanjima sadašnjice kao što su npr.: zakon o Genocidu i zabrani Genocida nad Bošnjacima, zakon o restituciji, ugovor države sa Islamskom zajednicom, reforma pravosuđa i suđenje ratnim zločincima iz posljednjeg rata, i još mnogim drugim pitanjima važnim za svakodnevni život građana. 

Očekujem da bosanska javnost, a posebno Bošnjaci i njihova inteligencija, prepoznaju ''političku igru'' bh. ljevice na koju su, nažalost, nasjeli i oni za koje smo vjerovali da u Bosanskom parlamentu brane bošnjačko dostojanstvo, tradiciju antifašizma i bosanskog patriotizama", napisao je prof. Fatić.

Oglasio se i imam Careve džamije u Sarajevu, hfz. Sadrudin Išerić, koji je na Facebooku napisao sljedeće:

"Hfz. Pandža, Mustafa Busuladžić i Husejn Đozo su naši velikani. Zbog slabog tona ukratko ću napisati o čemu sam govorio na današnjoj hutbi. U drugom djelu hutbe dotakao sam se inicijative tamo nakog zastupnika (Damir Arnaut) o izmjeni ulica i institucija po imenima nacista, fasista i ratnih zločinaca. Naši parlamentarci kao da nemaju drugih problema, kao da su riješili sve probleme tako sada da urede i ovo pitanje. Pored tolikih problema ekonomije izazvane pandemijom, teške ekonomske situacije, odlaska naših ljudi skoro da jedan mali grad napusti Bosnu godišnje... zdravstvo, dugovi... Sve su to riješili naši parlamentarci i sada im ostalo izmjena imena ulica po nacistima i fašistima. Nećemo reći da to nije bitno. Bitno je svakako. Ali ono što nas je zapanjilo jeste da je predlagač inicijative među imenima nacista i fašista i njihovih sluga naveo i naše velikane hfz. Pandžu, Mustafu Busuladžića i Husejna Đozu.

Hfz. Pandža koji je preveo Kur'an sa Reisom Čauševićem osuđen je 10 godina zatvora bez dokaza. O Busuladžiću, tom velikanu smo dosta slušali u proteklom periodu i umjesto da se traže njegove ubice i kazne proglašavaju ga fašistima. Svrstati Husejna Đozu među takve zločince jeste i direktan udar na IZ. Husejn Đozo je učitelj sve naše uleme od sedamdesetih godina pa na ovamo. Pitajte prof. Neimarliju, dr. Karića, dr. Silajdžića, dr. Hafizović, reisa Cerića, reisa Kavazovića ko je bio Husejn Đozo. Husejn Đozo je reformator i utemeljitelj nove IZ. Pokrenuo je časopis Preporod, inicijator je otvaranja Fakulteta islamskih nauka. Jednostavno sa dr. Smajlovićem najzaslužniji je za buđenje svijesti našeg naroda.

Moramo shvatiti da je naš narod nakon povlačenja Osmanlija bio u stalnoj borbi preživljavanja i traženja načina kako sačuvati život i vjeru. Vlasti Austrougarske, zatim  Jugoslavije i vake i nake nas su narod držali kao zatočenika i ugrožavali živote, imetak i vjeru, ni svojim imenom nam nisu dali da se zovemo, trebalo je znanja, mudrosti i hrabrosti  da bi preživjeli i din sačuvali. Do sedamdesetih nam nisu dali da se izjašnjavamo ni kao muslimani a još manje kao Bošnjaci. Zabranili su medrese, zatvarali medrese, zabranili učenje arapskog pisma u mektebima... Trebalo je tražiti i naći odgovore na te velike izazove. Husejn Đozo ih je uz Allahovu pomoć nalazio. Ono što je sramotno da su svi Bošnjaci u parlamentu glasali za pomenutu inicijativu. Oni koji su glasali a obnašaju bilo koju funkciju u institucijama IZ od džemaskih odbora do Sabora IZ treba da podnesu ostavku", napisao je hfz. Išerić.

SDA se "pere" nakon što su dali zeleno svjetlo

Klub zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine smatra da su principi u vezi sa usvojenom inicijativom o imenovanju ulica, škola i drugih javnih površina dobri, ali da je obrazloženje inicijative koje je dao zastupnik Damir Arnaut – loše i nekompetentno. Klub SDA poručuje da Arnaut nije pročitao obrazloženje na sjednici PSBiH, te da je po vlastitom nahođenju sastavio listu imena. 

"To ne trebaju raditi zastupnici. To treba raditi komisija sastavljena od historičara, pravnih eksperta i žrtava holokausta", poručuju iz Kluba SDA.

"Ne vidimo ko može biti protiv principa da ulice, škole i javne površine ne mogu biti nazivane po licima koja su sarađivale, pripadale, bile u koordinaciji ili na drugi način djelovale na strani snaga koje su izvršile Holokaust. Drugo je pitanje ko je kompetentan da određuje ko su ta lica. Imamo, naravno, nekih koji su općepoznati i neupitni ratni zločinci kao što su Draža Mihailović, Jure Francetić, Mile Budak, Rafael Boban ili potpredsjednik Vlade NDH Osman Kulenović. Međutim, kolega Arnaut je po nekom svom kriteriju dodao još neke osobe poput Mehmeda ef. Pandže, Mustafe Busuladžića i Huseina Đoze o čijim se izjavama ili postupcima može diskutovati, ali koji zasigurno nisu počinili zločine", navodi se u saopćenju.

Pitanje je, ističu, zašto po Arnautovim kriterijima, na njegovom spisku nije i Ivo Andrić, koji je tokom prve dvije godine Drugog svjetskog rata (1939-1941) boravio u Berlinu i "sarađivao i bio u koordinaciji" s nacističkim vlastima.

"Nauka je dokumentovala i da je 1938, u godini Kristalne noći, Andrić u časopisu 'XX vek' pod pseudonimom pisao da u slučaju rata 'naš narod može dočekati Nemačku na svojim granicama bez uznemirenja i nespokojstva za budućnost'. Kolegi Arnautu je očigledno drago kad kod nekog tradicionalnog Bošnjaka, po mogućnosti vezanog za Islamsku zajednicu, nađe ovakve rečenice, ali za Andrića će sigurno naći neki izgovor i primijeniti druge aršine. U svakom slučaju, principu su dobri, ali smatramo pogrešnim da neko nekompetentan kao što je Arnaut, kroz obrazloženje koje nije pročitao na sjednici PSBiH, po vlastitom nahođenju sastavlja listu imena. To ne trebaju raditi zastupnici. To treba raditi komisija sastavljena od historičara, pravnih eksperta i žrtava holokausta", zaključuje se u saopćenju za javnost Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Još jednom vas podsjećamo da je Arnaut Inicijativu uputio još krajem novembra 2020. godine i ona je ranije dobila i podršku Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma.

Novinar: Haris Ahbabović