Tim povodom, kontaktirali smo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a u dopisu smo ih pitali sljedeće:

1. Na osnovu čega će Tužilaštvo BiH formirati istragu ili predmet kada je u pitanju negiranje genocida? Dakle, da li na osnovu pojedinačnih zvaničnih prijava, ili će Tužilaštvo BiH formirati predmet i bez samih pojedinačnih prijava?

2. List 'Dnevni Avaz' je prenio informaciju da je u Tužilaštvu BiH već formirano nekoliko predmeta oko negiranja genocida. Da li možemo znati o čemu se radi, o kojim osobama se radi, te šta se u konkretnom slučaju može očekivati?

Danas smo dobili odgovor iz Tužilaštva BiH, u kojem kratko stoji sljedeće:

Odmah nakon objave odluke Visokog predstavnika, objavili smo priopćenje koje možete naći na LINKU.

S obzirom da smo u narednim danima zaprimili nekoliko prijava građana, određeni predmeti su formirani. Više informacija ili detalja, doista ne možemo davati", rekao nam je Boris Grubešić iz Tužilaštva BiH.

O čemu se radi kada je u pitanju saopćenje iz Tužilaštva. Naime, cijelo saopćenje prenosimo u cjelosti:

U okviru predmeta pratit će se sve objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u Bosni i Hercegovini.

Nakon što je visoki predstavnik u BiH, Nj.E. Valentin Inzko, donio dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i zakonom kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine bit će formiran predmet u kojem će se pratiti i evidentirati sve objave pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se iznose stavovi o negiranju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina iznesene nakon stupanja na snagu ovih dopuna Krivičnog zakona.

Prikupljanje materijala vršit će se u saradnji sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, a radi postupanja Tužilaštva BiH i partnerskih institucija u okviru zakonskih ovlaštenja, stoji u saopćenju Tužilaštva BiH.

Novinar: Haris Ahbabović