Teško da ima neko ko voli da putuje, a ko ga nije posjetio. Toliko borbi za njega, toliko velike historije, velikih ljudi i građevina. Ovo je foto priča o jednom o najvećih dragulja Zemlje. Ovo je priča o Carigradu, Konstantinopolju, Stambolu... Ovo je foto priča o Istanbulu.

Položaj Bizantiona motivirao je Konstantina Velikog na utemeljenje Novog Rima tj. Konstantinopola. Po legendi, proročanski san pokazao mu je položaj grada. Konstantinopol je postao i ostao prijestolnica Istočnog Rimskog Carstva ili Bizantskog Carstva, sve do njegova pada 1453. godine.

Osvajanje Istanbula 1453.

Povoljan položaj grada između Europe i Azije bio je vrlo važan za razvoj trgovine i kulture. Zbog važnog strateškog položaja, Carigrad je kontrolirao puteve između Azije i Evrope, kao i prolaz iz Sredozemnog mora u Crno more.

Carigrad je, kao glavni grad Bizanta, bio najveći grad u Europi, te su ga Grci zvali i Poli („Grad”), jer je bio središte helenskog svijeta. 1204. godine grad su osvojili i opljačkali križari u Četvrtom križarskom ratu, a ponovno su ga osvojili Nicejanci 1261. godine, pod vodstvom Mihajla VIII. Paleologa.

Padom Rima i Zapadnog Rimskog Carstva, grad je postao jedini glavni grad onoga što danas historičari zovu Bizant ili Bizantsko Carstvo. Nakon opsade duge 53 dana, 29. maja 1453. godine, sultan Mehmed II Fatih ušao je u Carigrad kroz veliku rupu u Teodezijevim zidovima koju je napravio njegov top. Carigrad je 1453. godine postao treća prijestolnica Osmanskog Carstva.

Veliki bazar i Palača Topkapı podignuti su nekoliko godina nakon osmanskog osvajanja. U gradu su podignute džamije, kao džamija sultana Fatiha, zajedno s pripadajućim školama i kupalištima. U grad je naseljeno novo stanovništvo koje se sastojalo od židova, kršćana i muslimana, koji su doseljeni iz svih dijelova Carstva.

Za vladavine Sulejmana Veličanstvenog država doživljava veliki umjetnički i arhitektonski razvitak. Arhitekt Sinan u gradu je napravio mnoge džamije i druge zgrade, a osmanska keramička umjetnost i kaligrafija također doživljava procvat.

Moderni Istanbul

Nakon osnivanja Republike Turske 1923. godine, glavni grad premješten je iz Carigrada u Ankaru. Službeno ime grada promijenjeno je u Istanbul.

U ranim godinama nove države, Istanbul je često zanemarivan u korist novog glavnog grada, ali u 1950-ima i 1960-ima grad doživljava veliki arhitektonski procvat. U 1950-ima, vlada Adnana Menderesa pokrenula je projekte gradnje novih cesta i tvornica širom zemlje. U Istanbulu su sagrađene široke moderne ulice, ali nažalost zbog njih su srušene mnoge historijske zgrade unutar grada.

Tokom 1970-ih, gradsko stanovništvo počelo se naglo povećavati, zbog migranata iz Anadolije koji su došli tražiti posao u mnogim novim tvornicama sagrađenim u gradskim periferijama. Ovaj nagli rast stanovništva povećao je gradnju kuća i stambenih zgrada, od kojih su mnoge nekvalitetno sagrađene, te su uzrok velike smrtnosti u čestim potresima koji pogađaju grad. Veliki broj sela u okolici grada znatno se proširio i postao gradska periferija. Danas u Istanbulu živi oko 14 miliona ljudi.

Geografija

Istanbul se nalazi na južnom Bosforu, na dva kontinenta - zapadni je dio u Evropi, dok je istočni u Aziji. Rukavac Zlatni rog dijeli europski dio na dva dijela. Između Mramornog mora i Zlatnog roga, nalazi se poluotok s najstarijim dijelom Istanbula.

Na jugoistoku u Mramornom moru nalaze se Prinčevi otoci (Kızıl Adalar). Grad ima ukupnu površinu od 1.538,77 km². Šire područje grada, tj. provincija Istanbul prostire se na 5.220 km².

Istanbul se nalazi blizu sjevernoanatolijskog geološkog razloma, gdje se dodiruju afrička i euroazijska tektonska ploča. Ovaj je razlom odgovoran za mnoge katastrofalne potrese u ovom području.

Jeftine cijene

Cijene u Istanbulu su, za naše prilike, odlične, s obzirom na veliki pad lire u posljednjih nekoliko godina. Lira, koja je nekada bila jednaka KM-u, danas vrijedi pet puta manje od konvertibilne marke. Tako da možete pronaći odličan smještaj na Sultan Ahmetovom trgu za nekih 300 KM, za naprimjer šest dana, ako su u pitanju dvije osobe. U tu cijenu je uključen i doručak.

Cijene javnog prijevoza u Istanbulu su vrlo simbolične, pa će vas vožnja tramvajem ili metrom koštati jednu marku, dok ćete gotovo isto toliko platiti i brod sa obale na obalu. 

Cijene hrane i pića variraju u samom centru grada. Uglavnom, ako se odlučite na jelo, obavezno tražite trgovine i restorane sa cjenovnicima. Često ćete, ukoliko ne budete oprezni, platiti nešto mnogo više nego što vrijedi, kao što je slučaj sa sladoledima na trgu Taksim i sl.

U nastavku pogledajte foto galeriju Source.ba portala iz Istanbula.

Novinar: Haris Ahbabović