Tokom čitave historije čovječanstva ništa nije ubilo toliko ljudi koliko bolesti, virusi i bakterije koje izazivaju infekcije. Čak ni rat... U ljudskoj egzistenciji je normalno da se tokom vremena susrećemo sa nekom vrstom pandemije (prisjetimo se godine 1972. i Variole Vere). Međutim, ono što nam stvara nedoumicu jeste koliko još smrtnih ishoda i koliko lockdown-a do kraja korone?

Kraj je neizvjestan, rješenje možda nadomak nas, a stručnjaci pokušavaju da nam djelimično odgovore na pitanja oko kojih se svakodnevno raspravlja.

1.Zbog čega neko ima simptomatski, neko asimptomatski COVID, a neko se uopšte ne zarazi?
Svjedoci smo slučaja gdje je jedna porodica pozitivna na koronavirus, neki od članova imaju težu kliničku sliku, dok neki uopšte i ne osjećaju simptome. Znanstvenici pretpostavljaju da to ovisi, između ostalog, i od naših gena, starosne dobi i sl. Česti su slučajevi gdje djeca manje oboljevaju od svojih roditelja zbog jačeg imunološkog sastava, ali da mogu biti prenosioci bolesti, što opet zavisi od pretilosti (gojaznosti), hroničnih bolesti itd. Činjenica je da su maska i distanca neophodni kako bi u što većoj mjeri spriječili nagomilavanje virusa u našem organizmu.

2. Kada će se pandemija završiti i kako?
Prema brojnim anketama, 90% epidemiologa i imunologa smatra da će koronavirus postati endemski i da se neće ni po čemu razlikovati od ostalih sezonskih virusa, te da ćemo naučiti živjeti s njim. S tim da je prvi korak koji će dovesti do tog stadijuma vakcinacija odnosno imunizacija.  Tada nećemo biti primorani da nosimo maske i održavamo propisanu fizičku distancu, ali kada će konačno doći vrijeme za to ostaje da budemo strpljivi i odgovorni.



(Semra Šantić)