Nakon burne rasprave na sjednici kojoj su prisustvovali građani Marijin Dvora glasanjem je usvojen Regulacioni plan, sa 17 glasova za, 9 protiv i 1 suzdržanim. Građani su ogorčeni usvajanjem ovog Regulacionog plana i najavljuju tužbe protiv Općinskog vijeća Centar jer ne žele da se na Hastahani išta gradi i da ostane samo park.


Pitali smo i predsjednika Asocijacije arhitekata u BiH Daria Kristića da nam kaže da li je ovaj Regulacioni plan ono na šta se, sa stanovišta struke, treba pristati.


"Mogu reći zvanični stav Uprave Asocijacije arhitekata u BiH, a to je da ta odluka nije ono što smo očekivali, i ne slažemo se sa njom kao ni većina građana. Mi smo već prošle godine sproveli anketu o tome šta je potrebno uraditi po pitanju parka Hastahana. Ujedno, to je bio prvi oblik nekog javnog izražavanja građana prema tom lokalitetu i bio je zaključak građana da se tu ne gradi. Na temelju te ankete je i formirano naše mišljenje, naravno potkrepljeno i sa stručnog stanovišta. Ta odluka je posljedica jedne loše prostorne politike koja nije odražena samo u Općini Centar, nego i u cijelom Kantonu Sarajevo", naveo je Dario, dodavši kako se možemo samo nadati da ta odluka ne znači krajnji ishod, nego da se to i dalje može promijeniti, ako bude neke političke volje, kao i to da se ovakve greške na ostalim lokalitetima u gradu neće ponavljati.



Zbog čega je ova odluka loša?


"Odluka je loša, između ostalog, i zbog toga što je to prostor koji je jedan od rijetkih slobodinih prostora koji su građani prepoznali kao koristan javni prostor, koji koriste svi građani. Općina Centar ima jako malo takvih prostora, a i sve manje zelenih površina koje se svaki dan u  gradu smanjuju. Ovim rješenjem koje je predloženo velika je vjerovatnoća da takvo rješenje u konačnici neće funkcionisati onako kako je pretstavljeno, to praksa predviđa", objašnjava Dario.

Svjesni su, kaže, da bi taj prostor trebalo nekako artikulirati, trebalo bi na njemu intervenirati, na neki način graditi, ali ne graditi na njemu objekat i nego prepustiti ga da bude javni prostor za sve građane i da bude bolje povezan i sa Titovom i Kranjčevićevom ulicom.



Planiranje izgradnje objekta


"Sama spratnost i priroda tog objekta nisu ono što odgovara toj lokaciji. Spominje se, a i sam načelnik Nedžad Ajnadžić javno je iznio da je tu planiran i objekat Centralne banke (objekat Banke i trezor). Centralna banka je jedan od najbitnijih i najdominantnijih objekata u državi. Ona po prirodi stvari kada gledate sličen ustanove u drugim državama i regiona i Evrope, ona ne želi prostor oko sebe gdje će se građani kretati, koji će biti dječije igralište, dostupno svima. Ona oko sebe želi prostor kojim će ona dominirati, a prije svega iz sigurnosnih razloga“, navodi Dario.

"Tako da rješenje koje je usvojilo Općinsko vijeće i ako se izvede onako kako je najavljeno neće moći funkcionirati na način kako je i predstavljeno. Također, tu ima i niz problema sa ozelenjavanjem prostora i sa podzemnim garažama koje je teško ako i nemoguće uraditi onako kako je planirano", zakljuio je Dario, dodajući da su na prigovore koje je Asocijacija upućivala iz Općine Centar uglavnom dobijali odgovore kako se ne slažu sa njihovim mišljenjima.


(Lejla Trle)