2.3.2020. 21:15
Kolike su šanse da će osoba umrijeti ako se zarazi virusom korona?
Nimalo nije lako proceniti kolike su šanse da neko umre kada se zarazi virusom korona, ali neke brojke postoje - sve zavisi od toga ko ste i gdje živite.

Istraživači trenutno misle da na svakih hiljadu oboljelih od virusa korona, premine između jednog i 40 zaraženih.

Kako navode, najvjerovatnija procjena glasi da je to devet od 1.000 inficiranih, odnosno oko jedan odsto.

Posledice virusa zavise od čitavog niza faktora - vašeg godišta, pola i opšteg zdravlja, kao i zdravstvenog sistema zemlje u kojoj se nalazite.

Koliko je teško izračunati stopu smrtnosti?

Pa, toliko da vam je potreban doktorat. Čak je i prebrojavanje slučajeva nezgodno.

Većina oboljelih neće ući u ovu računicu zato što ljudi obično ne odlaze kod ljekara kada imaju blage simptome.

Malo je vjerovatno da su različite stope smrtnosti koje prijavljuju države širom svijeta posljedica različitih verzija istog virusa.

Prema istraživanju Imperijalnog koledža, to je zato što su različite države bolje ili gore u primjećivanju blažih slučajeva koje je teže uračunati.

Dakle, manje prijavljenih slučajeva znači da ćete lakše da precijenite stopu smrtnosti. Ali možete da pogriješite i u suprotnom smjeru.

Potrebno je da prođe određeno vrijeme pre nego što se zaraza završi oporavkom ili smrću.

Ukoliko uračunate sve slučajeve koji još nisu imali priliku da se razviju do kraja, potcijenićete stopu smrtnosti zato što propuštate slučajeve koji će se kasnije završiti smrću.

Naučnici kombinuju pojedinačne dokaze za svako od ovih pitanja kako bi sastavili kompletnu sliku stope smrtnosti.

Na primjer, oni procjenjuju proporciju slučajeva sa blagim simptomima za male, definisane grupe ljudi koji se veoma pomno posmatraju, kao što su ljudi na letovima koje država šalje kući, prenose Nezavisne.

Ali neznatno drugačiji odgovori u odnosu na te dokaze uticaće na velike promjene u cjelokupnoj slici.

Ukoliko samo koristite podatke iz kineske provincije Hubei u kojoj se virus pojavio i gdje je stopa smrtnosti bila mnogo više nego igdje drugdje u Kini, onda će cjelokupna stopa smrtnosti izgledati mnogo lošije.

Zato naučnici daju i okvir, baš kao i najpribližniju trenutnu procjenu.

Ali čak ni to ne priča čitavu priču zato što ne postoji jedinstvena stopa smrtnosti.

Koliko je rizik po ljude kao što sam ja?

Neki tipovi ljudi imaju veću vjerovatnoću da umru ukoliko se zaraze virusom korona: stariji, nezdravi i, možda, muškarci.

U prvoj velikoj analizi sprovedenoj na više od 44.000 slučajeva iz Kine, stopa smrtnosti bila je deset puta viša kod veoma starijih nego kod sredovječnih.

Stope smrtnosti bile su najniže kod mlađih od 30 godina - bilo je osam smrti u 4.500 slučajeva.

I smrt je bila najmanje pet puta češća kod ljudi sa dijabetesom, visokim krvnim pritiskom ili problemima sa srcem i disanjem.

Postojao je čak i neznatno viši broj smrti među muškarcima u odnosu na žene.

Svi ovi faktori vrše interakciju jedni sa drugima i mi još uvijek nemamo kompletnu sliku rizika za svaki tip osoba na svakoj lokaciji.

Kakav je rizik po ljude u zavisnosti gdje žive?

Grupa osamdesetogodišnjaka u Kini može da ima vrlo drugačije rizike nego muškarci istog godišta u Evropi ili Africi.

Prognoza zavisi i od liječenja koje ljudi dobijaju.

Zauzvrat, to zavisi od toga šta je dostupno i od stadijuma epidemije.

Ukoliko epidemija uzme maha, onda bi zdravstveni sistemi mogli biti zatrpani slučajevima - postoji ograničen broj jedinica intenzivne njege ili respiratora dostupnih u bilo kojoj datoj oblasti.

Je li opasniji od gripa?

Ne možemo da uporedimo stope smrtnosti zato što mnogi ljudi sa blagim simptomima gripa odlučuju da nikad ne odu kod ljekara, prenose Nezavisne. 

Zato ne znamo koliko ima slučajeva gripa ili bilo kog novog virusa svake godine.

Ali grip nastavlja da ubija ljude u Velikoj Britaniji, baš kao što to radi svake zime.

Kako podaci budu pristizali, tako će naučnici razviti jasniju sliku o tome ko je podložan najvećem riziku ukoliko epidemije virusa korona stigne, na primjer, u Veliku Britaniju.

Glavni savjet Svjetske zdravstvene organizacije je da možete da se zaštitite od svih respiratornih virusa pranjem ruku, izbjegavanjem ljudi koji kašlju i kišu  i svjesnim naporom da ne dodirujete oči, nos i usta.


(Lejla Trle) 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

LIFESTYLE
Source.ba-sva prava pridržana