Veliki broj ratnih heroja Bosne i Hercegovine, generala, komandanata..., napustilo nas je nakon završetka agresije na našu zemlju.

Mustafa Hajrulahović Talijan, Arif Pašalić, Mehmed Alagić, Rifet Bilajac, Ramiz Šuvalić, Stjepan Šiber, Rasim Delić, nedavno preminuli, legendarni Jovan Divjak.., samo su neke od ličnosti koje su odigrali značajnu ulogu u odbrani BiH.

Sutrašnji datum, 15. april, predstavlja i rođendan Armije Republike Bosne i Hercegovine, a danas, skoro 26 godina od završetka rata postavlja se pitanje da li se takve ličnosti, vođe, kao i sama tadašnja armija, mogu više ikada ponoviti?  

Porediti današnje vrijeme s vremenom iz devedesetih godina, kada je sve "pucalo" od patriotizma, te želje da se ustroji i odbrani nezavisna BiH, vrlo je teško. Promijenilo se mnogo toga, veliki broj onih koji su branili BiH odselili su iz zemlje u potrazi za boljim životom, veliki broj bivših vojnika s prvih linija danas jedva sastavlja kraj s krajem i osjećaju se izdanima, pa ostaje pitanje da li bi ti isti, tada momci, danas ratni veterani, u slučaju eventualnog novog sukoba u BiH ponovo uzeli pušku u ruke.  

Nove generacije su posebna priča. Ne zbog toga što ne osjećaju patriotizam u sebi, nego što, za razliku od većine njihovih očeva, nikada nisu vidjeli ni dana od služenja vojnog roka koji bi ih naučio važnim lekcijama u životu, jer vojska ne znači samo naoružanje i ratovanje.

Penzionisani general Armije BiH, dr. Vahid Karavelić, koji je između ostalog bio i komandant Prvog korpusa Armije BiH, za Source je govorio o gore pomenutim činjenicama, te i sam izrazio zabrinutost zbog ukidanja vojnog roka u BiH.

Dan Armije BiH, kako nam je rekao, predstavlja značajan datum za ovu zemlju, a tako bi trebalo da razmišljaju i mlađe generacije.

- Taj dan predstavlja momenat kada je nastala Armija BiH, pod kontrolom Vlade BiH, i značio je ujedinjenje svih snaga koje smo imali, patriotske lige, zelenih beretki, odnosno Teritorijalne odbrane BiH. Taj datum mnogo znači.  Znači napad na jednu priznatu državu od ostatka svijeta. Znači ogromne žrtve, stradanja koje traje naredne tri i pol godine, znači opsjedanje Sarajeva, kazao nam je Karavelić.

O nedostatku vojnog roka u BiH, Karavelić kaže:

- To nije greška, nego katastrofalna greška i propust. Pogotovo u društvu koje se zove bh. društvo. To je greška iz više razloga. Današnja omladina je izložena raznim lošim i negativnim utjecajima,  udaljena je od osnovnog vaspitanja, i jedno služenje vojnog od nekoliko mjeseci odlično bi im poslužilo. Jer, tako očvrsneš, ojačaš, naučiš se disciplini i pravilnom i pravovremenom izvršavanju zadataka, kaže nekadašnji general, dodajući kako "upravo vojni rok donosi i mnoge promjene u društvu i sistemu, poput vojne škole, akademije, raznih obuka i edukacije, odakle su i izašli mnogi uspješni generali". 

Na pitanje da li je danas u bh. društvu prisutna slična doza patriotizma, ili je on ipak prisutan u sve manjoj mjeri, te da li će se ikada više u historiji ponoviti ličnosti poput gore navedenih bh. komandanata koji su uspjeli da konsoliduju odbranu zemlje kada je to najviše bilo potrebno, Karavelić kaže:

- Moramo gledati istini u oči. Boračka populacija i ljudi generalno razočarani su životom i  kompletnim sistemom kojim funkcioniše njihova zemlja. Zatim, tu je i problem s oružjem koje je u modernom svijetu dosta odmaklo, pa se postavlja pitanje koliko toga sada BiH može napraviti s trenutnim oružjem. Patriota koji bi stali u odbranu zemlje ima i uvijek će ih biti, samo se sada postavlja pitanje u kolikoj mjeri je to. Na kraju, ne treba zaboraviti da su često najveći patrioti oni, takozvani, "spavači", koji šute i rade svoj posao, ali ako se desi da moraju stati u odbranu zemlje oni to odmah urade. Mnogi ljudi koji puno pričaju, i kažu ja bih ovako, ja bih onako, to zapravo ne urade, zaključio je naš sagovornik.


NOVINAR: Mirza Kadić.