"Znamo da će regionalna saradnja prevladati na temeljima njenih ideja i ideala, a ne na sporovima i nazivima dokumenata. Znamo da će ekonomije regiona biti konkurentne kada to treba, sarađivati kada se mora, a suprotstavljene, nadamo se, samo onda kada je zaista neizbježno“, rekla je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu u uvodnom dijelu samita Evropske unije i Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, nakon uvodnog obraćanja domaćina samita, njemačke kancelarke Angele Merkel, zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

Učesnici samita, koji je ove godine održan putem interneta, potvrdili su svoju opredjeljenost provođenju zajedničkog regionalnog tržišta, koji su lideri šest ekonomija Zapadnog Balkana usvojili na prethodnom samitu u Sofiji u novembru 2020. godine.

„Vijeće za regionalnu saradnju pokušava da vodi zahtjevan i naporan proces usmjeren na postizanje rezultata u okviru zajedničkog regionalnog tržišta, i to u korist funkcionalnog pristupa saradnji. Iako imamo jasne rezultate i već su uloženi i značajni napori, imali smo težak period u pogledu nekih programa, naročito važnih programa slobode kretanja. Svi smo mi danonoćno radili na postizanju napretka u pregovorima o sporazumu o slobodnom kretanju sa ličnom kartom u regionu. Tehnički nije bilo nikakvih prepreka da se ovaj sporazum danas odobri i sve ekonomije su pokazale zrelost i spremnost da pomognu ovom zajedničkom cilju. Ovaj bi sporazum mogao biti još jedna pozitivna prekretnica, ako, u narednim mjesecima, uspijemo da se dogovorimo o otklanjanju političkog kamena spoticanja,“ dodala je Bregu.

Lideri Zapadnog Balkana su ponovili svoju opredjeljenost što skorijem usvajanju sporazuma o slobodnom kretanju ljudi sa ličnom kartom i sporazuma o građanima trećih zemalja prije sljedećeg samita Evropske unije i Zapadnog Balkana. Posebna pažnja je posvećena brzom usvajanju sporazuma o uzajamnom priznavanju akademskih i stručnih kvalifikacija, kojim će se oklašati kretanje stručnjaka širom regiona. 

„Znam da optimistični razgovori nisu uobičajena praksa na Balkanu. Ali svi znamo da pričati nije isto što i raditi i da budućnost nije neki sporazum sa samita. Budućnost se treba baviti ljudima: depopulacijom, obrazovanjem, privrednim subjektima, tehnologijom, radnim mjestima, digitalnom sferom, povezanosti, i slično. Prošle sedmice je bio istorijski dan za region kada su ukinute prepreke, granice i troškovi mobilnog saobraćaja u romingu. To jeste prava prekretnica. Živimo u regionu koji se u isto vrijeme smanjuje i proširuje, približava, ali nekada ipak udaljava. Neka besplatan roming bude prekretnica regionalne saradnje – od „povezanosti bez granica“ svi imaju koristi,“ zaključila je Bregu.

Učesnici samita, sedmog po redu od kada je njemačka kancelarka pokrenula njegovo održavanje 2014. godine, usvojili su zaključke kojima se, osim potvrde opredjeljenosti provođenju zajedničkog regionalnog tržišta, postavlja i niz prioriteta u različitim oblastima uključujući slobodu kretanja robe, digitalnu transformaciju, zeleni program, ekonomski i investicioni plan, odgovor na pandemiju COVID-19, sigurnost, malokalibarsko oružje i lako naoružanje, migracije, pomirenje, nestala lica, integraciju Roma, mlade i politike vezane za mlade, stručne organizacije i civilno društvo, obrazovanje, nauku, te istraživanje i razvoj.  

Što se tiče budućnosti Berlinskog procesa, učesnici su istakli potrebu za njegovim nastavkom kako bi se iskoristio puni potencijal poboljšane regionalne saradnje i kako bi se radilo na prevazilaženju društveno-ekonomskih posljedica panedmije COVID-19.   

(NAP)