29.9.2020. 12:46
Zašto je stopa smrtnosti od koronavirusa još uvijek nepoznanica za znanstvenike?
Globalno je broj umrlih od covida-19 premašio milion, no stručnjaci se još uvijek trude da shvate ključni mjerni podatak kada je posrijedi pandemija - stopu smrtnosti, odnosno postotak osoba zaraženih patogenom koje umiru od posljedica bolesti.

Evo pregleda pitanja koja bi mogla pridonijeti boljem razumijevanju stope smrtnosti od covida-19.

Kako se izračunava stopa smrtnosti?

Da bi se izračunala stvarna stopa smrtnosti potrebno je usporediti broj umrlih s ukupnim brojem zaraženih, a to je nazivnik koji ostaje nepoznat jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva. Mnogi ljudi koji se zaraze koronavirusom jednostavno nemaju simptome.

Znanstvenici tvrde da je ukupan broj infekcija eksponencijalno veći od trenutačnog broja potvrđenih slučajeva zaraze, a on sada u svijetu iznosi 33 milijuna. Mnogi stručnjaci vjeruju da koronavirus vjerojatno ubije 0,5 posto do 1 posto zaraženih osoba, što ga čini globalno vrlo opasnim dok se ne pronađe učinkovito cjepivo.

"Stopa smrtnosti u osoba mlađih od 20 godina vjerojatno iznosi jedan na 10.000. U starijih od 85 godina smrtno stradava otprilike svaki šesti pacijent", rekao je dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja na sveučilištu Washington u Seattleu.


Što je stopa smrtnosti?

Očigledan je pad stope smrtnosti kada se mjeri u odnosu na broj novih zaraza potvrđenih testiranjem na koronavirus. Po Reutersovoj statistici, na područjima poput Sjedinjenih Država stopa smrtnosti znatno je pala od aprila do augusta. U travnju je iznosila 6,6 posto, a u augustu nešto više od 2 posto.

No stručnjaci smatraju da je uočeni pad uglavnom rezultat većeg broja testiranja u usporedbi s testiranjima provedenim u prvim danima pandemije, zbog čega se i otkriva više zaraženih s blagim simptomima bolesti ili onih koji ih uopće nemaju.

Na veći broj preživjelih bez sumnje je utjecao i kvalitetniji način liječenja teže oboljelih kao i poboljšana zaštita rizičnih skupina.

"Danas puno više znamo o potencijalnim komplikacija i o načinima koji nam omogućuju da ih prepoznamo i uspješno liječimo. Ako ste se koronavirusom zarazili tokom 2020. godine, radije biste da to bude danas nego u martu", kaže dr. Amesh Adalja iz sveučilišnog centra za sigurnost zdravlja Johns Hopkins u Baltimoreu.

Što to znači za pojedince i vlade?

To znači da postoji velika potreba za stalnim oprezom jer neke države zahvaća drugi val zaraze.

Francuski su istraživači, primjerice, procijenili da je stopa smrtnosti u toj državi do kraja jula pala za 46 posto u usporedbi s krajem maja, a to je posljedica povećanog broja testiranja, poboljšane medicinske skrbi i većeg broja zaraženih među mlađom populacijom kod koje se rijetko razvija teži oblik bolesti.

"No sada primjećujemo ponovni porast broja hospitaliziranih i smještaja bolesnika na odjele za intenzivnu njegu, što znači da će uočeno odstupanje uskoro završiti, a mi ćemo morati ustanovit zbog čega je tako", rekao je Mircea Sofonea, istraživač s francuskog sveučilišta u Montpellieru, prenosi Hina.


(Admir Oručević)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

TECHNOMANIA
Source.ba-sva prava pridržana