23.7.2019. 15:15
Srebrni grad u Albaniji: Najbolje čuvana tajna naših susjeda
U podnožju planine Mali i Gjerë („Široka planina“), podno kamene tvrđave koja nadgleda strateški važan put duž rječne doline, nalazi se Đirokastra (Gjirokastra), jedna od najznačajnijih turističkih atrakcija Albanije. Ovaj živopisni gradić na jug zaštićen i pretvoren u grad-muzej, a 2005. godine je uvršten na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine kao grad koji je odlično sačuvao arhitektonski duh Otomana. Đirokastru nazivaju još i „Kameni grad“ zbog krovova pokrivenih kamenim pločama.

Đirokastra je autentičan grad-bazar sa uskim kaldrmisanim ulicama duž kojih se nižu kuće u tradicionalnom trusko-balkanskom graditeljskom stilu.

Trijemovi kuća na spratovima su širi od osnove pa dok šetate kroz ove ulice čini se kao da ste natkriveni i ponegdje „zaštićeni“ od neba. To su kuće nekadašnjih bogatih trgovaca u čijem su prizemlju bile njihove radnje i magaze koje su danas pretovrene u prodavnice suvenira, galerije, restorane…

Iako nevelik po broju stanovnika, jer ima oko 35.000 meštana, Đirokastra je veoma važna za albansku kulturu i istoriju. Tragovi prvih naseobina u ovom kraju datiraju još iz prvog vijeka p.n.e. Sam grad je osnovan u 12. vijeku oko tvrđave na brdu. U vrijeme Viznatije doživljava procvat jer postaje važan trgovački centar poznat kao „Srebrni grad“ – Argyropolis.

U turske ruke pao je 1417. godine i u vrijeme njihove vladavine građevine su poprimile autentični otomanski stil koji se sačuvao do danas. Od balkanskih ratova do Drugog svjetskog rata, kroz Đirokastru su prošli Italijani, Grci, Njemci da bi 1944. godine vraćena Albaniji.


Činjenica da je u Đirokastri rođen čuveni Enver Hodža, pomogla je ovom gradiću da se sačuva od komunističkih arhitektonskih „uljepšavanja“ koja su se bazirala na rušenju svega „starog i ružnog“.

Grad je još u vrijeme komunističke vladavine bio zaštićen i proglašen za grad-muzej pa su zbog toga sve „stare i ružne“ građevine preživjele i nadživjele one „nove i lijepe“, koje su u to vrijeme nicale u drugim albanskim gradovima.

Gradski centar, koji je istorijsko jezgro, je najbolje sačuvani dio Đirokastre. Iznad Đirokastre je stara kamena tvrđava koja je otvorena za javnost i u kojoj se nalazi vojni muzej sa eksponatima iz perioda komunističkog otpora njemačkoj okupaciji.


Najznačajniji eksponat u muzeju je „trofej“ osvojen 1957. godine kada su Albanci u blizini Đirokastre uspjeli prinudno da prizemlje izviđački avion američke vojske. Ovaj avion je bio izložen kao primjer „špijunskog aviona“ iako je prava istina da je američki pilot samo zalutao u vazdušnu teritoriju Albanije.


U Đirokastri je dobro sačuvan stari bazar, izgrađen originalno u 17. vijeku i obnovljen poslije požara u 19. vijeku. U gradu ima preko 20 muzeja i u njemu se održava i Festival albanske narodne muzike.

Posljednjih godina u Đirokastri se uveliko obnavlja duh zanata i zanatskih rukotvorina pa grad zbog toga privlači sve veći broj turista, ljubitelja starih zanata i njihovih djela.


Kamen je simbol Đirokastre, a u knjizi „Hronike na kamenu“ poznati albanski književnik Ismail Kadere ovako je opisao Đirokastru: „Sve u gradu bilo je staro i napravljeno od kamena, od ulica i fontana do krovova prostranih prastarih kuća prekrivenih sivim pločama poput džinovskih krljušti”.

Kamen i danas ima važnu ulogu u gradu jer se klesanjem veštih zanatlijskih ruku pretvara u fantastična umjetnička djela, slike i reljefe na kamenu. Osim obrade kamena, ima i radnji u kojima se izrađuje narodna nošnja kao i drvodeljskih radnji u kojima se obrađuje drvo.


Duh „starog grada“ se tako sve više obnavlja i vraća, a sa njim se sve više povećava i broj turista koji žele da ga osjete i dožive. Ako ste i vi ljubitelj starina i mirisa patine vjekova, onda notirajte Đirokastru u svom planeru.

(Alen Avdić)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

LIFESTYLE
Source.ba-sva prava pridržana