A da su zaštitne mjere uvedene dvije sedmice ranije (1. marta), prema istom istraživanju koje je vodio epidemiolog Jeffrey Shaman, moglo se spriječiti čak 82% slučajeva i čak 83% smrti.

Podsjetimo, u SAD-u je do danas službeno potvrđeno više od milion i po slučajeva koronavirusa te više od 95 hiljada smrti. Obje brojke su daleko najviše na svijetu, iako je SAD tek treći po broju stanovnika i zauzima tek oko 4% svjetskog stanovništva.

"Naši rezultati podcrtavaju važnost rane intervencije i agresivnog odgovora u kontroliranju pandemije covida-19", zaključuju istraživači u svom izvještaju, objavljenom na specijaliziranom serveru za medicinske radove koji još nisu objavljeni u stručnim časopisima MedRxiv.

Ovo istraživanje, koje još nije prošlo stručnu recenziju, temelji se na podacima o prijavljenim slučajevima i smrtima po američkim općinama, na podacima o mobilnosti ljudi i na epidemiološkom modelu kojim su se računale primjene u stopi transmisije, odnosno zaraze od 15. marta do 3. maja kako bi se utvrdio učinak socijalnog distanciranja na suzbijanje epidemije.

Sedmicu dana ranija karantena bi spriječila 36 hiljada smrti, dvije sedmice ranija 54 hiljade

U tom je periodu u SAD-u potvrđeno oko 65 hiljada smrti. Da je socijalno distanciranje uvedeno sedmicu dana prije, taj bi broj prema ovom modelu bio oko 29 hiljada. Da je uvedeno dvije sedmice ranije, bio bi samo 11 hiljada.

Američki predsjednik Donald Trump tek je 16. marta pozvao američke građane da ograniče svoje putovanje, izbjegavaju okupljanje u grupama i ne šalju djecu u školu. Prije toga je sedmicama napadno umanjivao opasnost od koronavirusa, lažno tvrdeći da je situacija pod kontrolom i da će se broj slučajeva spustiti "blizu nule", iako je to u kontradikciji s osnovnim epidemiološkim uzorcima.

U New Yorku, gradu koji je daleko najteže pogođen epidemijom u cijelom SAD-u, škole su zatvorene 16. marta, a guverner Andrew Cuomo izdao je naredbu o ostanku kod kuće 22. marta. Upravo su gradonačelnici i guverneri saveznih država izdali takve naredbe i slične regulacije, dok su mjere saveznih vlasti, odnosno Trumpove administracije, ostale na neobvezujućim preporukama.

No mjere su u New Yorku očito uvedene prekasno, što je, zajedno s potpunom nespremnošću saveznih vlasti za masovno testiranje i nedostatkom zaštitne opreme za bolničko osoblje, bio recept za katastrofu.

Model izračunao promjene u zaraznosti koronavirusa s obzirom na mjere

Istraživači su, nimalo iznenađujuće, utvrdili značajno umanjenje osnovnih reproduktivnih brojeva (prosječnog broja ljudi koje zaražena osoba inficira prije nego što ozdravi ili umre, poznatog kao R0) u velikim urbanim područjima, što je povezano sa socijalnim distanciranjem i drugim kontrolnim mjerama.

Istraživači predviđaju slične posljedice ako se bude kasnilo s ponovnim uvođenjem zaštitnih mjera u slučaju drugog vala epidemije, ako do njega dođe nakon ukidanja mjera. Taj drugi val može lako izmaknuti kontroli ako nadležne službe ne budu pozorno pratile nove zaraze i na vrijeme "gasile" nova žarišta, piše New York Times.

To je posebno značajno jer se svih 50 američkih saveznih država u manjoj ili većoj mjeri počelo ponovo "otvarati".

Ovi su znanstvenici tako potvrdili ranija upozorenja brojnih svojih kolega - da je pravovremena reakcija na epidemiju ovako visoke zaraznosti ključna i da i kratka odgoda može dovesti do nevjerojatnog pogoršanja situacije i eksponencijalnog rasta epidemiološke krivulje.

"To je velika, velika razlika. Taj maleni trenutak, hvatanje u toj fazi rasta, nevjerovatno je kritično za smanjenje broja smrti", istaknuo je Shaman u razgovoru za New York Times.

Ipak, Shaman i kolege su u svom radu priznali da ne mogu znati kako bi građani reagirali na ranije uvođenje mjera.

"Suglasnost javnosti s pravilima o socijalnom distanciranju možda bi također kasnila zbog suboptimalne svjesnosti o riziku zaraze", naveli su, prenosi Oslobođenje.


(Admir Oručević)