Studija upozorava da bi neuspjeh ograničavanja globalnog zagrijavanja na ispod 2 stepena Celzijusa, kako je navedeno u Pariškom sporazumu, mogao dovesti do razornih ekonomskih posljedica. S obzirom na to da Zemlja već doživljava porast temperature od 1,2 stepena Celzijusa, uticaji toplotnih talasa, suša, poplava i oluja pogoršani porastom nivoa mora postaju sve ozbiljniji, piše Science Alert.

Uprkos zapanjujućem ekonomskom učinku predviđenom studijom, ona naglašava da je trošak ulaganja potrebnih da se globalno zagrijavanje ograniči ispod 2 stepena Celzijusa daleko manji od štete koja bi nastala prekoračenjem ovog praga. Glavni autor Max Kotz naglašava da bi takva akcija mogla ograničiti gubitak regionalnog prihoda na 20 posto, u poređenju sa nevjerovatnih 60 posto u scenariju visokih emisija.

Studija također baca svjetlo na nesrazmjeran uticaj klimatskih promjena na zemlje u razvoju, posebno one u tropskim regijama. Predviđa se da će ove zemlje, koje se već bore sa opadajućim ekonomijama zbog šteta uzrokovanih klimom, pretrpjeti gubitke prihoda daleko veće od bogatijih zemalja.

Posebno, istraživanje uključuje faktore koji su zanemareni u prethodnim studijama, kao što su fluktuacije temperature unutar svake godine i ekonomski uticaj ekstremnih vremenskih pojava. Čak i tako, još uvijek može potcijeniti stvarne troškove klimatskih promjena, jer ne uzima u obzir u potpunosti štete povezane s porastom nivoa mora, pojačanim ciklonima i destabilizacijom ekosistema.

Uprkos zastrašujućim ekonomskim izgledima, stručnjaci naglašavaju da su troškovi poduzimanja mjera za ublažavanje klimatskih promjena znatno niži od troškova nedjelovanja. Iako studija daje otrežnjujuću sliku ekonomskih posljedica klimatskih promjena, ona naglašava važnost trenutne i odlučne akcije za ograničavanje globalnog zagrijavanja i njegovih katastrofalnih posljedica.