22.7.2019. 14:11
Društvene mreže negativno utiču na samopouzdanje i inteligenciju mladih
Neosporna je činjenica da su društvene mreže u mnogome olakšale svakodnevni život. Međutim, to ujedno sa sobom može nositi i izloženost mladih mnogim sadržajima koji nisu u skladu sa uzrastom.
U ovom tekstu, pokušaćemo da damo odgovor na pitanje kakav uticaj društvene mreže mogu imati na samopouzdanje.

Posebno ranjivu grupu čine upravo adolescenti jer adolescencija sama po sebi nosi mnoga preispitavanja i nesigurnosti. Adolescenti visoko vrednuju prihvaćenost u grupi, uspjeh i popularnost. U današnje vrijeme, između tih ,,ideala’’ i društvenih mreža stavlja se znak jednakosti. Za značajan procenat njih, broj pratilaca, pozitivnih komentara i lajkova postali su izvor ličnog vrednovanja. Ukoliko njihova objava ne dobije broj lajkova koji smatraju odgovarajućim, ili ako izostane lajk od neke njima značajne osobe, dolazi do promjene raspoloženja u negativnom pravcu, i suprotno – ako skupe ,,dovoljno’’ lajkova osjećaju se dobro i prihvaćeno. U skladu s tim, objavljuju ono što će među ,,publikom’’ biti popularno, a to često nije ono što se njima istinski dopada. Dokazano je i da društvene mreže utiču na to kako osoba vidi samu sebe u ogledalu – fokus pažnje je isključivo na manama i poređenju sa drugima.

Ako upadnu u začarani krug poređenja sa osobama koje izgledaju ,,savršeno’’ i imaju veći broj pratilaca i lajkova, dominantno negativno osjećanje mogu postati zavist i ljubomora, u čijoj srži je, naravno, manjak samopouzdanja. Društvene mreže su postale mesto za takmičenje u tome ko će biti ljepši, izazovniji, provokativniji. Ovo je posebno karakteristično za ženski pol, jer su fizički izgled i seksualna atraktivnost u prvom planu. Postoje istraživanja koja i potvrđuju da značajan procenat tinejdžerki ima ovakvu percepciju društvenih mreža. Virtuelni, nerealni standardi ljepote i uspeha većini postaju nedostižni. Napraviti što bolju fotografiju postaje bitan cilj. Ako se taj cilj ne ostvari, osoba počinje samu sebe da doživljava kao manje vrijednu, i dolazi do učvršćivanja nesigurnosti. S druge strane, mladi muškog pola su osjetljivi na popularnost samu po sebi, koja ne mora biti isključivo u vezi sa fizičkim izgledom.

Sve to dalje može ići u pravcu povišene anksioznosti, potištenosti, povlačenja, zapostavljanja obaveza, depresije, poremećaja ishrane. Anksioznost, recimo, lako možemo da uočimo kod osobe koja iščekuje lajkove, komentare i kompulzivno provjerava svaku notifikaciju.

Istraživanja su pokazala da su kod mladih koji puno vremena posvećuju društvenim mrežama socijalna i emocionalna inteligencija, kao i kreativnost u deficitu. To možemo smatrati i logičnom posljedicom toga što je nekadašnje vrijeme za aktivnu igru i druženje zamijenjeno virtuelnim prostorom. Mnogi centri u mozgu koji se aktiviraju pokretom i maštom ostaju ,,uspavani’’.

Treba skrenuti pažnju i na to da društvene mreže veoma pogoduju osobama sa narcističkim crtama ličnosti. Njih prepoznajemo po tome što imaju veliki broj prijatelja, a među njima puno onih koje ne poznaju u realnom životu, kao i po tome što svakodnevno objavljuju fotografije na kojima su sami i statuse o tome gdje su i šta rade, vjerujući da to publiku zanima i da su u centru pažnje.

Šta može da uradi osoba koja primeti da društvene mreže imaju negativan uticaj na nju?

Prvo, može da prestane da prati i fokusira svoju pažnju na ljude za čije objave procijeni da formiraju i/ili aktiviraju uvjerenja o sopstvenoj nižoj vrijednosti. Na primjer, uvjerenje: ,,Vježbam da bih izgledao/-la kao on/ona’’ (što uvijek dejluje kao neispunjen cilj jer će osoba sa ovom vrstom motivacije sebe uvijek procjenjivati negativno), treba modifikovati u pravcu: ,,Želim da vježbam da bih se bolje osjećao/-la i bio/-la zdraviji/-a’’. Često se sreću i ova uvjerenja: ,,Nikada neću biti tako mršav/-a’’, ,,Nikada neću biti tako srećan/-na’’, ,,Nikada neću biti tako uspješan/-na’’.

Drugo, može se sprovesti mini-eksperiment koji podrazumijeva da se, na primjer, na deset dana ne pristupa društvenim mrežama, i da se prati raspoloženje, a prvenstveno to da li dolazi do poređenja sa drugima, prekomjernog razmišljanja o sopstvenom izgledu, nekontrolisane potrebe da se prave selfiji. Očekivano je da prvo dođe do visokog nivoa ,,nepodnošljive’’ anksioznosti, budući da društvene mreže izazivaju zavisnost, ali ubrzo se uočavaju benefiti po sopstveno raspoloženje i kvalitetnije ispunjeno vrijeme u kom se ostvaruju realni uspjesi i postiže realno zadovoljstvo. Samim tim, na adekvatan način se pobjeđuje nesigurnost.

Treće, korisno bi bilo dati i usvojiti racionalan odgovor na pitanje zašto nam djeluje kao da su na društvenim mrežama svi u svemu bolji od nas. To proističe iz toga što druge percipiramo kroz idealizovane djeliće njihovog života koji dijele sa publikom, dok o sebi imamo cjelokupnu, realnu sliku i uvid u kontekst. Čim uđemo u poređenje gubimo, jer je realnost daleko od ideala.

Četvrto, i ključno, potrebno je raditi na izgradnji pravog, čvrstog unutrašnjeg samopouzdanja. U ovom kontekstu, to bi podrazumijevalo osvješćivanje činjenice da istinska sreća i zadovoljstvo nisu u vezi sa selfijima, lajkovima i odobravanjem od strane drugih (često i nepoznatih) osoba. Kako u tome mogu da pomognu roditelji? Tako što će ohrabrivati tinejdžera da na društvene mreže gleda kritički, postavljanjem pitanja, na primjer: ,,Šta misliš zašto tvoja drugarica svakodnevno objavljuje selfije? Zašto svaki lajk koji dobije čini da se bolje osjeća?’’. Takođe je jako značajno kod djece razvijati toleranciju na neuspjeh, prvenstveno tako što se sami roditelji neće prikazivati kao savršena bića. Dijete treba da formira uvjerenje da su neuspjeh i nezadovoljstvo koje iz njega proističe podnošljivi, i da su sastavni dio svačijeg života. Uz to, bitno je vrednovati autentičnost kako bi dijete učilo da prihvata sebe kao cjelovitu ličnost, sa svim svojim vrlinama i manama.

(Alen Avdić)
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

TECHNOMANIA
Source.ba-sva prava pridržana