14.10.2019. 13:53
Leonid Rogozov: Ljekar koji je sam sebe operirao da ne bi umro
Leonid Rogozov imao je tek 27 godina kad je 1961. stacioniran na Antarktik, u tadašnjoj sovjetskoj bazi kao ljekar. On je bio medicinska ispomoć u sovjetskoj antarktičkoj ekspediciji koja je tamo poslana da sagradi novu bazu. To su i učinili u februaru 1961. Ali, dva mjeseca kasnije Leonidov život je bio ugrožen.

Ispočetka je mislio da je riječ samo o prehladi, sa simptomima malaksalosti i umora. No, nedugo nakon toga javile su se i probavne smetnje, kao i jaki bolovi u donjem dijelu trbuha, baš na sredini između pupka i desnog kuka. Leonid je znao - imao je upalu slijepog crijeva. U dnevnik je tada zabilježio:

- Čini se da imam upalu slijepog crijeva. Šutim o tome, čak se i smiješim. Zašto da plašim svoje prijatelje kad mi ne mogu pomoći. Jedini susret polarnih istraživača s medicinom najvjerovatnije je zubarski stolac.

Precizan plan operacije

Akutna upala crvuljka ili slijepog crijeva može se pojaviti u bilo kojoj dobi, a najčešća je u dječjoj dobi ili ranim dvadesetim godinama. Statistički gledano, nešto je češća u muškaraca, a iako se problem jednostavno rješava uklanjanjem crvuljka, Leonid je bio u velikom problemu - on je bio jedini ljekar koji je to mogao napraviti.  

U Rusiju se nije mogao vratiti jer je put od Rusije do Antarktika trajao 36 dana brodom, a prijevoz avionom nije bio moguć zbog snijega i velikih mećava. Odgađanje operacije samo je povećavalo rizik od smrti svakim novim danom, jer puknuće slijepog crijeva najčešće uzrokuje sepsu, koja nastupa već u nekoliko sati.

Večer prije nego je odlučio operirati sam sebe zapisao je u dnevnik:

- Nisam uopće spavao. Boli me kao sam vrag… To je to… Moram razmišljati o jedinom mogućem rješenju, a to je da se sam operiram. To mi izgleda gotovo nemoguće, ali ne mogu tek sklopiti ruke i predati se. Ne mogu se propustiti i odustati a da ništa ne pokušam uraditi. 

Sljedeći dan Rogozov je počeo eksperimentalnu operaciju slijepog crijeva, za šta se odlučio u dogovoru s kolegama, a napravio je i detaljan te precizan plan operacije.

Odustao od ogledala, zbunjivala ga obrnuta slika

Svako je imao svoja zaduženja. Dvojicu, vozača i meteorologa, zadužio je da mu dodaju instrumente i da drže lampu i ogledalo pomoću kojeg bi vidio što tačno radi. Jedan je bio u sobi u slučaju da nekome od pomoćnika bude loše.

Poslije operacije, njegovo opće stanje se poboljšalo, temperatura mu se nakon pet dana vratila u normalu dok je konce uklonio nakon sedam dana.

- To je bilo zapanjujuće dostignuće, a najvažnije je da je dobio još jednu šansu za život - kazao je njegov sin Vladislav.

Dvije sedmice nakon prve ikad učinjene samostalne operacije, Rogozov se vratio na dužnost.

- Bilo mi je žao mojih asistenata, kada sam ih pogledao bili su totalno bijeli od straha i šoka. I ja sam bio uplašen, ali čim sam sebi dao prvu injekciju, nekako sam se automatski prebacio u ulogu hirurga i prestao sam sebe doživljavati kao pacijenta - ispričao je kasnije Rogozov.

Iako mu je prva ideja bila da koristi ogledalo, uskoro je od nje odustao jer mu je obrnuta slika bila vrlo zbunjujuća. Na kraju se oslonio samo na dodir i to bez rukavica. Sve skupa je trajalo sat i 45 minuta. Nakon što je napokon uklonio slijepo crijevo, znao je da je donio pravu odluku, jer bi ono da nije uklonjeno, puklo unutar 24 sata.


(Admir Oručević)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

ZANIMLJIVO
Source.ba-sva prava pridržana