18.6.2021. 13:50
1
"U tašni sam znala imati 5.000 KM, a kradem čokoladu od šest maraka, kažem sebi: 'Nemoj, ženo, pusti tu čokoladu', ali ne može"
"Kraljica džeparoša" kako su je mediji prozvali, Sabaheta Džindo, uhvaćena je po ko zna koji put u novoj krađi. Sabahetu su snimile nadzorne kamere kako krade novac, odjeću i slično.

U snimku sa nadzornih kamera se moglo vidjeti kako prvo krade majice, a potom i novac iz kase, a sve se dešavalo u trgovini Z.A.N.A d.o.o Sarajevo u Ilijašu.



Krađe u Sarajevu, Prijedoru, Zenici, Travniku, Banjaluci, Foči, Tuzli, Trebinju..


Najpoznatija bh. kleptomanka hapšena je niz puta zbog krađa širom BiH u trgovinama, kafićima, na pijaci i slično. Poznata je po krađama širom Bosne i Hercegovine. Krala je kako u Sarajevu, tako i u Prijedoru, Zenici, Travniku, Banjoj Luci, Foči, Tuzli, Trebinju.

"Kada se zateknem u radnji, ja ću nešto uzeti"

Džindo ostavlja utisak žene blage naravi, prijateljice s kojom je ugodno ćaskati na kafi, kojoj suze poteku na spomen porodice.

"Nikad ne znam kada će se to desiti i kada ću nešto ukrasti. Kada se zateknem u radnji, ja ću nešto uzeti. Kradem u hodu", kazala je za Sabaheta Džindo (61) u ispovijesti za „Dnevni avaz“ nakon privođenja u Banjoj Luci 2019. godine.



Šizofreni poremećaj koji se ogleda u patološkoj krađi

Poznata kradljivica ima dijagnozu šizofrenog poremećaja koji se ogleda u patološkoj krađi. 
"Ja sam sada kriminalka, nekad nisam to bila. Iz Amerike smo se vratili s parama i sagradili smo kuću. Stid me porodice. Zaplačem samo kad pomislim na njih, ali u policiji nikad ne plačem. Kažem im: 'Stavite me u zatvor'.  Ja kradem, ali ne volim kada mi napakuju nešto što nisam uradila", tvrdi Sabaheta.

U akciji kodnog naziva „Džep“ zajedno sa suprugom privođena je u Banjoj Luci zbog sumnje da je u ovom gradu počinila sedam krađa te oštetila svoje žrtve za ukupno 13.300 KM.

Pokazujući nalaz sa Psihijatrije Sokolac, gdje je bila na liječenju od 5. novembra prošle do 5. juna ove godine, predočila je zapisnik iz Banje Luke kojim joj se na teret stavljaju dvije krađe novčanika počinjene dok je bila na Sokocu. Jedna je počinjena 29. marta, a druga 12. januara ove godine.

"Također kažu da sam 13. decembra, kada sam bila na sudu u Doboju, u butiku u Banjoj Luci ukrala novčanik u kojem je bilo 1.400 KM i 300 eura. To je 2.000 KM, a oni su sabrali da je to ukupno 2.500 KM. Zamislite šta policija radi. Tog dana me suprug vodio u Doboj, a oni su napravili akciju. Priveli su me i za godinu i po dana sve krađe mi napakovali", kaže Džindo.

Zašto krade?

"Nikad ne planiram i ne znam kad ću i hoću li stati s današnjim danom ili ću sada ukrasti ovu čašu ili milion ili marku. Nisam sigurna kad kažem da neću ukrasti, ali se suzdržavam da to ne uradim. U tašni sam znala imati 5.000 KM koje sam podigla preko 'Western Uniona', a kradem čokoladu od šest maraka. Kažem sebi: 'Nemoj, ženo, pusti tu čokoladu', ali ne može", objasnila je ona.

"Poznato je da vraćam novac"

"Jednom su napisali Sabaheta Džindo u Vogošći stajala ispred salona i osmišljavala plan. Kunem vam se, nikad ne osmišljavam nikakav plan i nikad ne idem namjenski. Mene kamere snimaju, ja se nikad nisam maskirala, nikoga ne napadam, ne otimam, a poznato je i da vraćam novac. Poznato je našoj i policiji u RS da uvijek budem sama kada me uhvate", rekla je Sabaheta Džindo.




Pokušaj samoubistva u banjalučkom KPZ-u

Ona je prošle godine pokušala izvršiti samoubistvo u KPZ-u Banja Luka. Džindo se tada pokušala objesiti u kupatilu pritvorske jedinice u kojoj boravi, a u tome su je spriječili policajci.

"Džindo je u jutarnjim časovima bila u kupatilu pritvorske jedinice i dežurna policajka prva je primjetila da se nešto sumnjivo događa. Naime, Džindo je zaklonila pogled tako što je otvorila vrata toaleta, a na pitanje policajke šta radi odgovorila je da nešto popravlja", kazao  je izvor iz banjalučkog zatvora, a prenijela je SrpskaInfo.

Fenomen kleptomanije

"Kada se radi o kliničkoj slici kleptomanije ona definitivno spada u poremećaj kontrole nagona. Obično osobe koje kradu neke predmete kojim nisu nekada ni potrebne za ličnu upotrebu i nemaju možda neku određenu vrijednost, međutim, taj neki subjektivni osjećaj napetosti za vrijeme trajanja te radnje javlja se jedno veliko zadovoljstvo i jedno olakšanje. Često osobe znaju da budu ustvari i poslije određene radnje odnosno adrenalinskog momenta, znaju čak i da osjećaju krivicu pa često ukradene stvari i vraćaju, jer ih je zapadao osjećaj krivice i osjećaj anksioznosti, tjeskobe itd. Kleptomani imaju poremećaj nagona, dakle osoba koja ukrade je svjesna da je loše ono što ona radi i često svjesna opasnosti u koju se upušta i jednostavno ne razmišljaju nekad o tome da će biti viđeni, te najčešće kradu kada su sami, međutim taj, sami osjećaj tog adrenalina im dozvoljava da učine to i da pronađu to neko određeno zadovoljstvo", kazala je za Source.ba portal psihologinja Alma Mahmutović.

Uzrok nastanka kleptomanije

"Što se tiče uzroka nastanka kleptomanije, moram napomenuti da se kleptomanija ne dešava nužno ispred siromaštva, jer su ljudi osuđeni na to da kradu, već se najčešće desi kod bogatih ljudi koji nemaju jednostavno zadovoljenu potrebu za nekim uzbuđenjem", ističe ona. 

Razlozi

Kao razloge kleptomanije, ova psihologinja navodi da to često mogu biti neodgovarajući odnosi s roditeljima, nedostatak topline u djetinjstvu, pokrivenim samo materijalnim dijelom, a da je djetetova čežnja za nekim drugim momentima kao što su pohvale, nagrade od strane njihovih roditelja je bila izostavljena. 

Liječenje

"Liječenje se sprovodi psihoterapijom odnosno kognitivno-bihevioralnom terapijom koja je najbolja za ovaj slučaj, a to je mijenjanje modela ponašanja, odnosno okrenuta je terapija prema osobi kako bi se razumjela motivacija, odnosno najbitnija stvar je da se kontrolišu nagoni", zaključila je psihologinja Alma Mahmutović.


Novinar: Ajdin Balićevac

1
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.