6.2.2024. 17:42
34
Privredni giganti iz Sarajeva koji su preživjeli rat ali ne i privatizaciju: Milionski iznosi plaćani certifikatima; Firmu koja je godišnje zarađivala 300 miliona dolara danas neće niko da kupi
Nekadašnji privredni giganti iz Sarajeva bili su simboli uspješnog jugoslovenskog privrednog sistema. Međutim, nakon raspada SFRJ, privatizacija ovih preduzeća bila je obilježena brojnim problemima, ali i neuspjesima.

Prva osnovna prepreka koja je uticala na neuspjeh privatizacije bila je politička nestabilnost koja je pratila ratne sukobe u Bosni i Hercegovini. Ovi sukobi su izazvali teške posljedice na privredu zemlje, a privatizacija je bila otežana zbog nedostatka jasnog zakonodavnog okvira, pravnih zloupotreba, ali i političkih uticaja.

Drugi faktor koji je igrao ulogu u neuspjeloj privatizaciji bio je nedostatak transparentnosti i nedostatak zainteresovanih investitora. Mnogi potencijalni investitori nisu bili spremni da ulažu u neizvjesne i nesigurne uslove, bez jasnih garancija i održivog poslovnog okruženja.

Također, korupcija je bila jedan od glavnih problema u ovim procesima. Mnogi privatizacijski procesi su bili obilježeni mitom, nepotizmom i pogodovanjem određenim strukturama ili pojedincima. 

Osim toga, loše upravljanje nekadašnjim privrednim giganatima, smanjenje proizvodnje i gubitak tržišta također su bili glavni faktori koji su doveli do neuspjeha privatizacije. Ova preduzeća nisu uspjela prilagoditi se novim tržišnim uslovima i globalnoj konkurenciji, što je rezultiralo njihovim postupnim propadanjem.

U ovom članku ćemo govoriti o nekadašnjim privrednih giganata iz Sarajeva koja su ugašena, ali i onih koji su na koljenima, te predstavljaju samo blijedu sjenku onoga što su nekada bili.

Fabrika čokolade "Zora"

Veliki je broj onih koji se sjećaju slatkih proizvoda fabrike čokolade “Zora“ (kasnije preimenovana u “Sarabon“. Gigant, koji je bio na vrhuncu “slave“ tokom 1980-tih godina, danas više ne postoji.

Inače, “Zora“ je djelovala u okviru prehrambenog giganta UPI – Sarajevo. Iako počeci njenog konditorskog rada sežu u daleku 1927. godinu, fabrika je pod ovim imenom počela sa proizvodnjom pedesetih godina prošlog stoljeća.

sayonara
Popularna "Sajonara" čokolada

Privatizacija a onda i stečaj

“Sarabon“ je privatizovan 2000. godine, a krajem 2006. je otišao u stečaj.

Nakon privatizacije, vlasnici su postali braća Vahidin i Bahrudin Čomor, plativši firmu 2,8 miliona maraka - uglavnom certifikatima. Oni su tada postali vlasnici 45,9 posto državnog kapitala, a ostatak dionica pripao je radnicima fabrike.

Oslobođenje - Vlada KS će bivšim radnicima ugašenog Sarabona uplatiti po  1.000 eura

Krajem 2019. godine, Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je, a Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio, optužnicu protiv Vahidina Čomora, generalnog direktora i suvlasnika Tvornice čokolade "Sarabon" i Asima Vlajčića, predsjednika Skupštine dioničara preduzeća.

Oni su optuženi za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

Oslobođeni optužbi

Nakon dvogodišnjeg glavnog pretresa, u decembru 2021. godine, Kantonalni sud u Sarajevu je donio oslobađajuću presudu za Vahidina Čomora, generalnog direktora i suvlasnika Tvornice čokolade Sarabon i Asima Vlajčića, predsjednika Skupštine dioničara preduzeća.

Postrojenja nekadašnje firme se i dan danas nalaze u sarajevskom naselju Stup i predstavlja ruglo ovog dijela grada.

Više od 400 krivičnih prijava protiv bivšeg premijera Forte i članova njegove Vlade očajnih radnika

U jesen 2022. godine nekadašnji radnici ove firme su podnijeli više od 400 krivičnih prijava protiv tadašnjeg premijera Kantona Sarajevo Edina Forte i članova njegove Vlade zbog, kako su naveli, neprovođenja i opstrukcija odluka Ustavnog suda.

Naime, Ustavni sud je 2018. godine potvrdio ranije presude i naložio Vladi Kantona Sarajevo da je ona obavezna da izmiri radnike Sarabona.

Navodi se da je tada Vladi KS naloženo da u roku od šest mjeseci iznese plan na koji će način iz budžeta da obešteti radnike.

Po 1.000 eura bivšim radnicima

Na kraju je Vlada KS radnike i izmirila i to nakon što je Evropski sud za ljudska prava u predmetu 16 aplikanata/radnika društva Sarabon donio odluku kojom je Vlada KS obavezana isplatiti naknadu na ime nematerijalne štete nastale po osnovu nenaplate potraživanja radnika, a zbog neokončanja stečajnog postupka pred Općinskim sudom u Sarajevu u razumnom roku

Tada je navedeno da je Vlada KS obavezana isplatiti iznose od po 1.000 eura svakom apelantu, kao i naknaditi troškove postupka u iznosima od po 250 eura svakom od njih.

"Ministarstvo privrede KS preuzelo je obavezu izvršiti navedene isplate, te nakon što su se stekli uslovi za isplatu, kontaktiralo zastupnike apelanata/bivših radnika Sarabona kako bi ih obavijestili da dostave podatke potrebne za uplatu. Kada podaci budu uredno dostavljeni Ministarstvu će na način kako je to zatraženo dopisom od 15. jula ove godine (op.a. 2022. godine), a kasnije i urgencijom, po naprijed navedenim Odlukama, izvršiti isplate i time će biti ispunjene obaveze Ministarstva privrede KS u navedenom predmetu", rekao je tadašnji ministar privrede KS Adnan Delić.

UNIS

Preduzeće UNIS Sarajevo nastalo je 1968. godine integracijom zainteresovanih proizvodnih preduzeća sa tradicijom u proizvodnji dužom od 50 godina.

Tokom više od tri decenije svoga razvoja i rasta, UNIS je postao jedna od vodećih firmi u bivšoj Jugoslaviji, koja je djelovala u različitim oblastima proizvodnje i usluga kao što su proizvodnja automobila i dijelova za motorna vozila, metaloprerađivačka industrija, repromaterijali i hemijska industrija, mašinogradnja i industrija alata, namjenska industrija, telekomunikacije, elektronika,te hotelijerstvo, ugostiteljstvo, turizam i rent-a-car usluge.

Na Marijin-Dvoru se gradi "treći UNIS-ov" toranj - Radiosarajevo.ba
UNIS-ovi tornjevi

Minorna dobit

Nakon rata, razaranja i ogromnih ukupnih ratnih šteta, od čega su samo štete na osnovnim sredstvima iznosile preko 700 miliona KM, preduzeće je otpočelo proces poslovnog, organizacionog i vlasničkog restrukturiranja što je rezultiralo da UNIS danas funkcionira kao Holding grupa.

Prema izvještajima koje smo pronašli na stranici Sarajevske berze (SASE), UNIS je periodu od 1. januara do 30. juna 2023. godine ostvario pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 593.746KM. U istom izvještaju se navodi da su u istom periodu prethodne godine imali veću dobit, a ona je iznosila 652.038 KM. 

Kako se dalje navodi, smanjenje poslovnih i finansijskih prihoda je uzrokovano smanjenjem poslovnih aktivnosti. 

Potvrđena optužnica

Inače, Kantonalni sud u Sarajevu je u aprilu prošle godine potvrdio optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Behade Gradaščević, Alena Gradaščevića, Kenana Taslamana, Almira Mulića, Ene Taslaman i firme Unis-udružena metalna industrija Sarajevo. 

Behada Gradaščević, Alen Gradaščević i Kenan Taslaman optuženi su zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotreba položaja ili ovlaštenja, dok su Almir Mulić, Ena Taslaman i firma Unis-udružena metalna industrija Sarajevo optuženi zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

Prema navodima iz optužnice, Behada Gradaščević, Alen Gradaščević i Kenan Taslaman terete se da su se tokom 2016. godine kao odgovorne osobe u firmama „IKT“ i UNIS Sarajevo, udružili zbog nezakonite kupovine dionica UNIS-a, tako što su posredstvom firme „IKT“ podigli višemilionski kredit koji u tom trenutku nije bilo moguće otplaćivati pod ugovorenim uvjetima. Potom su se i kroz druge pravne poslove zadužili za dodatni višemilionski iznos. Tačnije, za ukupni iznos od oko 11 miliona maraka kupljene su dionice UNIS-a da bi odmah po njegovom preuzimanju optuženi kao dio upravljačke strukture UNIS-a, zaključili niz pravnih poslova kojima je firma „IKT“ oslobođena vraćanja milionskih dugovanja nastalih upravo zbog kupovine dionica. Tako je sav teret vraćanja milionskih dugovanja pao na firmu UNIS, dok je firma IKT oslobođena od svih dugovanja. Nakon ovoga, optuženi su donošenjem više nezakonitih upravljačkih odluka omogućili da prvooptužena Behada Gradaščević postane većinski vlasnik UNIS-a sa vlasništvom od preko 90 posto. Inače, postupajuća tužiteljica je u optužnici predložila sudu oduzimanje imovinske koristi u iznosu od 12.768.563,30 KM, dok je na snazi privremena mjera zabrane otuđenja 1.193.324 dionica/vrijednosnih papira firme UNIS-kao i mjera otuđenja i opterećenja udjela-osnivačkog kapitala u UNIS-u. 

Energopetrol

Sarajevski Energopetrol je naftna kompanija osnovana 1960. godine kao dio korporacije Energoinvest. 

Inače, Energopetrol, odnosno 67 posto preduzeća, je privatizovan još 2006. godine za vrijeme Vlade FBiH Ahmeta Hadžipašića. Ubrzo nakon toga se ispostavilo da INA-Mol nije poštovala sve odredbe ugovora, a posebno su ih “zatekli” dugovi prema radnicima. S druge strane ugovorom je i Vlada FBiH trebala preuzeti određena potraživanja radnika što nije ispoštovano.

Ogromna potraživanja

INA-MOL je još 2013. godine pokrenuo arbitražni postupak a 2016. je nudio vansudsku nagodbu, što se, međutim, nije desilo. Svojevremenom je pred sudom zbog kriminalne privatizacije Energopetrola odgovarao i bivši premijer FBiH Nedžad Branković, koji je naslijedio Hadžipašića na toj funkciji. S njim je na optuženičkoj klupi bilo još osam osoba, a među njima i bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić.

Osim toga, prije tri godine, za vrijeme Vlade Fadila Novalića objavljena je informacija o tome da konzorcij INA-MOL putem arbitraže od Federacije BIH traži čak 65 miliona KM, zbog čega je odlučeno da se pokrene kontratužba.

Fabrika duhana Sarajevo

Fabrika duhana Sarajevo je postojala čak 142 godine.

Bila je prvi proizvođač cigareta “Marlboro” u bivšoj Jugoslaviji i jedan od lidera duhanske industrije u bivšoj državi. Najpoznatiji proizvod ovog preduzeća su cigarete Drina, poznate i pod imenom Sarajevska Drina. Nije prestajala sa radom ni tokom opsade Sarajeva, ali jednostavno, period nakon rata, zbog užasne privatizacije, nije uspjela preživjeti.

Vlasnici FDS-a gase fabriku ali ostaju u BiH, ulaze i u nove biznise -  Biznis Info
Postrojenje FDS-a

Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH je krajem prošle godine Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo dostavila izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv osoba iz BiH i Austrije zbog postojanja osnova sumnje u činjenje krivičnih djela: nesavjesno privredno poslovanje, zaključenje štetnog ugovora i zloupotreba položaja i ovlaštenja.

FDS je privatizovana 2016. godine, nakon čega je njena imovina rasprodata (uključujući vlasničke udjele u dvije banke), proizvodnja ugašena a radnici ostavljeni bez posla.

Krajnja namjera - monopol

Portal Biznisinfo.ba je pisao o procesu uništenja bivšeg giganta duhanske industrije.

Austrijski CID Adriatic Investments GmbH, u saradnji s British American Tobaccoom (BAT), kupio je u septembru 2016. godine oko 40 posto dionica Fabrike duhana Sarajevo (FDS) koje su pripadale Vladi Federacije.

Javnost je tada bila obradovana činjenicom da tako veliki investitor kao što je BAT dolazi u BiH. No, ubrzo će se pokazati da razloga za slavlje nije bilo ni najmanje, jer je postajala skrivena agenda o stvaranju monopola na duhanskom tržištu.

Udio Vlade FBiH je plaćen 42,7 miliona KM. Austrijski CID, koji je trajno ostao vlasnik firme, kasnije je otkupio i ostale dionice od drugih dioničara.

BAT nikad nije preuzeo udio u FDS-u ali je postigao dogovor s CID-om o podjeli imovine. BAT je preuzeo duhanski dio poslovanja FDS-a. Sva ostala imovina ostala je CID-u.

Kasnije je osnovana nova firma, FDS d.o.o. na koju je prenesen duhanski dio biznisa, dok je stara firma FDS d.d. promijenila ime u Badeco Adria i zadržala je neduhanski dio biznisa.

FDS d.d. je, između ostalog, imao 73 posto udjela u Vakufskoj banci Sarajevo i 9,13 posto dionica u Privrednoj banci Sarajevo. Udjeli u ovim bankama su prodati.

Hidrogradnja

Građevinsko-industrijski kombinat Hidrogradnja prije rata zapošljavao je 5.000 radnika i godišnje zarađivao 300 miliona dolara, od čega čak oko 200 miliona u inostranstvu.

Od 1967. godine Hidrogradnja je najviše poslovala u Libiji, a od 1975. u Iraku. Kasnije se poslovanje proširilo i u Njemačkoj, Grčkoj i Tunisu. Kompanija je rat u BiH preživjela. Iako je izgubila domaće, nastavila je poslovati na inostranom tržištu.

Bezuspješni pokušaji prodaje

Nekadašnji građevinski gigant se godinama bezuspješno pokušava prodati, a danas je jedan od najvećih poreskih dužnika u čitavoj državi. Samo Poreznoj upravi FBiH duguju 66 miliona KM.

Kompanija ima ukupnu imovinu procijenjenu na oko 30 miliona KM, a nedavno je stečajni upravnik objavio novi javni oglas za prodaju kompanije putem javnog nadmetanja.

Prodaja Hidrogradnje putem javnog nadmetanja, početna cijena 88 miliona –  TVSA.BA

Početna cijena i ovog puta je 88.067.552,50 KM, a na prošli oglas se niko nije javio.

Prodaja javnim nadmetanjem održat će se 15. februara 2024. godine u 12 sati u sjedištu prodavca u ul. Izeta Čomare bb, llidža.

Hidrogradnja je od 2017. godine u stečaju.

*Prvi dio*

(Ajdin B.)

34
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.