Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.

Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet, niti podaci o tome gdje se nalaze nisu dostupni. Za Detektor su iz Ureda državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.

Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nisu dostavljene ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.

“U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim tijelima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi s pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriju BiH koje su, prema istrazi, sudjelovale u zločinima na teritoriju Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija”, navedeno je u pisanom odgovoru iz Ureda državnog tužioca Ukrajine za Detektor.

U njemu se dodaje kako su od bh. vlasti zatražili i detaljno ispitivanje ovih osoba, kao i dostavljanje kopija njihovih dokumenata.

Iz ukrajinskog tužilaštva navode da su u oktobru 2024. godine obaviješteni iz Tužilaštva BiH da nije moguće izvršiti ovaj zahtjev, jer ovih 12 osoba nije prisutno na mjestima prebivališta na kojima su prijavljene.

“Do danas, nije donesena nikakva odluka u vezi sa obavještenjem u odnosu na ove građane. Predistražni postupak je u toku”, poručili su iz Ureda glavnog tužioca Ukrajine.

EUROPOL je ranije saopćio kako su ovi državljani BiH dio grupe od 654 osobe za koje se sumnja da su kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut počinile najteže ratne zločine na tlu Ukrajine. Ostale osobe su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Armenije.

“Vjeruje se da su te osobe počinile ratne zločine poput djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila”, navedeno je u saopćenju EUROPOL-a o akciji sprovedenoj sa ukrajinskim i moldavskim vlastima.

Tokom same akcije izvršeno je 70 pretresa kuća u Moldaviji i Ukrajini, te su zaplijenjeni vatreno i hladno oružje, municija, uniforme, oznake sa simbolima paravojnih orgnizacija, kao i elektronska oprema.

YouTube video player

Imena 280 stranih državljana osumnjičenih za sudjelovanje u borbenim operacijama podijeljena su s nadležnim državama, dodali su tada iz EUROPOL-a, a otkriveni su i detalji o obukama plaćenika. Iz Ureda državnog tužioca Ukrajine nisu saopćili imena osumnjičenih u odgovoru za Detektor.

“Od početka istrage, nacionalne vlasti otkrile su mjesta za regrutaciju i obuku, mapirale zapovjedne centre i dokumentirale ratne zločine, uključujući pogubljenje civila, upotrebu zabranjenog oružja i napade na ukrajinske gradove”, pojasnili su ranije iz EUROPOL-a.

U sklopu akcije uhapšeno je 11 građana Ukrajine, koji su optuženi za veleizdaju zbog priključivanja paravojnim organizacijama.

Nakon ove akcije, iz Državnog tužilaštva BiH za Detektor su kazali kako nisu obaviješteni od EUROPOL-a o samoj akciji, niti državljanima koji se dovode u vezi s krivičnim djelima koja su predmet istrage.

“Tužilaštvo BiH i partnerske institucije i agencije stupit će u kontakt sa partnerskim institucijama EU, kako bismo eventualno dobili saznanja i informacije o državljanima BiH, te u slučaju potrebe pružili pomoć i asistenciju institucijama drugih zemalja”, naveli su iz Tužilaštva BiH u pisanom odgovoru u novembru 2025. godine.

Krivičnim zakonom BiH zabranjeno je učešće na stranim ratištima, pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama koje djeluju van BiH, a predviđena je kazna zakona od najmanje tri godine.

Zakon predviđa da će kaznom od pet godina zatvora biti kažnjen svako ko organizuje, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe s ciljem da se oni na bilo koji način priključe stranim vojnim, paravojnim ili parapolicijskim formacijama koje djeluju izvan teritorije Bosne i Hercegovine.

Gavrilo Stević je jedina osoba iz Bosne i Hercegovine koja je do sada optužena za ratovanje u Ukrajini, a oslobođen je optužbi pred Državnim sudom.

Ovaj sud je izrekao niz presuda za odlaske u Siriju.