19.3.2024. 13:55
0
Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH: Dodikova ucjena za nastavak evropskog puta ili je opozicija (opet) spasila državu?
Jučerašnja sjednica Doma naroda Parlamenta BiH prekinuta je nakon što je Klub Bošnjaka napustio sjednicu, te time nije bilo kvoruma za nastavak sjednice. Kvorum je, podsjetimo, po tri člana Kluba iz svakog od Klubova naroda.

Naime, Želimir Nešković (SDS), delegat u ovom domu, ponovo je zatražio da na dnevni red jučerašnje sjednice Doma bude uvršten njegov prijedlog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji je ponovo uputio u proceduru prije nekoliko dana. Prijedlog je, na kraju, i uvršten u dnevni red. Za uvrštavanje zakona glasalo je 8  delegata iz HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SNSD-a i SDS-a. Svi delegati Bošnjaci, njih šest, bilo je protiv. 

Šta taj prijedlog sadržava? 

Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH  je predviđa uklanjanje stranih sudija te etničko i entitetsko odlučivanje. Prema tumačenju OHR-a, što je jučer i visoki predstavnik Christian Schmidt potvrdio, strane sudije ne mogu napustiti Ustavni sud BiH. Podsjetimo, Dejtonski mirovni sporazum sadrži Ustav BiH, a Visoki predstavnik je vrhovni tumač Sporazuma. 


(N1) 

Naime, OHR smatra da, prema Ustavu BiH, zakon koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može promijeniti samo način imenovanja međunarodnih sudija jer Ustav BiH kaže da međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na dužnost do 70. godine života, osim ako slobodnom odlukom podnesu ostavku ili budu razriješene konsenzusom ostalih sudija. U suštini, zakonom koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može se samo promijeniti način imenovanja međunarodnih sudija, ali ne može privremeno prestati mandat kako bi se zamijenili domaćim sudijama.

“Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovane u prvom sazivu ne mogu biti reimenovane. Sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješene na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Za imenovanja koja se budu vršila nakon pet godina od prvog imenovanja Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Ustavu BiH.

Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH, koji je jučer stavljen na dnevni red, predviđa da Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:

– Da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

– Da li je neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom.


Kada je riječ o zamjeni sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava predviđeno je da Predstavnički dom Federacije BiH izabere dvojicu sudija, a Narodna skupština RS jednog sudiju koji će preuzeti funkciju od sadašnjih troje stranaca.

Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudije iz stava (1) ovog člana, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ustavni sud će nastaviti da radi bez sudija  izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ukoliko se postupak izbora novih sudija ne završi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, piše u Prijedlogu zakona.

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana VI stav 1.d) Ustava Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom, između ostalog, regulisano je da imenovanje trojice sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava nakon više od 5 godina Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji izbor ovih sudija.

U obrazloženju razloga za donošenje ovog zakona, imajući u vidu karakter Bosne i Hercegovine, njeno složeno ustavno-pravno uređenje, način glasanja trebalo prilagoditi takvim okolnostima kako bi Sud uživao povjerenje svih naroda i građana BiH.

Imajući u vidu sastav, a posebno način odlučivanja i nadležnosti Ustavnog suda dolazi se do zaključka da ova institucija treba da snažno naglašava karakter složenog državnog uređenja Bosne i Hercegovine.

"Kao samostalan i nezavisan organ, Ustavni sud predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja. U cilju dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, jedan od tih razloga ima za cilj da se institucije države u kojima se nalaze strani državljani zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je i obaveza Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija. Bosna i Hercegovina već ide tim putem, a uticaj međunarodne zajednice je već značajno smanjen. Takođe, jedna tako značajna, temeljna institucija države regulisana je samo jednim članom (član VI) Ustava, što smatramo da nije dovoljan okvir za potpuno regulisanje ovog značajnog pitanja. Mnoga pitanja koja su predmet zakonske regulative, regulisana su Poslovnikom o radu – Pravilima suda. Zakonom bi se pobliže uredio sastav, izbor, organizacija, nadležnost, način odlučivanja i ostala pitanja u radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", navodi Želimir Nešković (SDS), delegat u Domu naroda PS BiH u obrazloženju Prijedloga zakona. 

Nerijetko je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, isticao da jedini način da podrži evropske zakone u državnom parlamentu taj da sve vladajuće stranke prihvate odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Napomenuo je da se "uradi sve što je dogovoreno u Laktašima."

"Pregovarački proces znači usklađivanje zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU. Ali, to otvara ključno pitanje za našu budućnost - ko je zakonodavac u ovoj zemlji? Za RS to su legitimni, demokratski izabrani predstavnici naroda i nije stranac koji se lažno predstavlja. Da li će EU pregovarati sa demokratskim institucijama ili nelegitimnim uzurpatorom? Vidim da se u jednom dijelu bošnjačke elite politika vodi tako što bježe svaki put kada nije kako oni hoće.
Hoće li tako pregovarati i sa EU? Jučer su predstavnici Bošnjaka pobjegli iz parlamenta s jasnim ciljem da se ne raspravlja o Izbornom zakonu, jer čekaju nametanje od strane Schmidta (Christian Schmidt, op. a.). I to je jedina istina. Po stoti put vam kažem, RS na nametanje pristati neće", objavio je danas Milorad Dodik na društvenoj mreži X.

Postavljanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH proizilazi iz nastojanja aktera međunarodne zajednice da u tu instituciju unesu veću dozu neutralnosti i objektivnosti, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. 

Ko sve ne želi da Ustavni sud funkcioniše? 

"Rat" Milorada Dodika protiv Ustavnog suda BiH traje duži niz godina, od nepoštivanja odluka ove institucije do neimenovanja novog ustavnog sudije nakon odlaska u penziju sudije Zlatka Kneževića i sve to provučeno kroz podršku Narodne skupštine RS. 

Ono kako bi se mogla protumačiti nedavna izjava Kneževića, više faktora ne želi da Ustavni sud funkcioniše. 

Pogledajte izjavu Zlatka Kneževića, koji je u gostovanju na Hayat televiziji govorio o reputaciji ove institucije. Na konstataciju voditelja da "mnogi žele da je nema", sudija u penziji odgovara potvrdno. Na koga se to sve tačno odnosi? 



U svojoj izjavi između ostalog penzionisani sudija govori o tome da postoje "četiri konstitutivna naroda" u Ustavnom sudu BiH, vjerovatno misleći na tri konstitutivna naroda i međunarodnu zajednicu. Kroz osmijeh govori da "ne zna da li je MZ upravitelj ili upravnik zgrade. Mnogi su interesi tu, možda se zapitamo kome odgovara da ovo ovako ne funkcioniše. Nemojte odmah na vječitog krivca (političko rukovodstvo RS, op. a.) , čini se da i drugi nisu baš tu nevini. Čini mi se da i ove ključne političke stranke druga dva naroda u najmanju ruku nisu zainteresovani za funkcionisanje Ustavnog suda, ali tu je i "naš brat po materi" iz međunarodne zajednice, koji mnogo pričaju, a malo djeluju", kazao je Knežević. 

"Izbacivanjem" stranih sudija po tumačenju OHR-a je protivustavno, ali je de facto i slabljenje uticaja međunarodne zajednice u BiH? 

Zamjena teza 

Delegati SNSD-a, HDZ-a, SDS-a i HDZ-a 1990 optužili su jučer SDA da koči evropski put BiH jer je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine napustio sjednicu ovog doma čime je izgubljen kvorum i sjednica je prekinuta.

U ovom klubu su dva delegata iz SDA, te po jedan iz DF-a, Stranke za BiH i NiP-a.

Šefik Džaferović (SDA), predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Domu naroda PS BiH odgovorio je na ove optužbe stranaka iz RS-a i HDZ-a, nazivajući ih zamjenom teza i laži. Njegovu izjavu prenosimo u cjelosti: 

"Kada su u pitanju evropske integracije i ispunjavanje uvjeta za dobijanje pregovaračkog statusa, SDA je puno toga učinila. U trenutku kada vladajuća koalicija dođe u probleme, SDA je ta koja je poduzimala aktivnosti. Vladajuća koalicija se nije mogla dogovoriti oko paketa integriteta Izbornog zakona pa ga je SDA predložila, a onda se vladajuća koalicija dogovorila da obori hitnu proceduru u Domu naroda s namjerom da ne usvoje te izmjene Izbornog zakona. 

Dalje, kada je u pitanju Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, vladajuća koalicija nije u nekoliko pokušaja uspjela donijeti taj zakon. Pa smo onda mi, Klub Bošnjaka, tražili hitnu sjednicu i na našu inicijativu je zakazana i zakon je usvojen. Zatim, kada je u pitanju Zakon o sprečavanju sukoba interesa, zastupnici SDA su predložili zakon i bio je kvalitetniji i više usklađen s evropskim standardima nego ovaj koji je usvojila parlamentarna većina. 

Kazao je da je ovo nešto što je bilo samo u posljednjih nekoliko mjeseci djelovanja nesposobne vlasti, da ne spominje 2015. godinu i sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nakon kojeg je pokrenut proces intenzivnijih odnosa, popunjavanje upitnika i pred kraj prošlog mandata preporuku da se BiH dodijeli kandidatski status.

Mi jesmo opozicija, ali uvijek konstruktivna. Nikada nismo opozicija državi, ali uvijek ćemo biti opozicija nesposobnoj i nametnutoj vlasti.

S druge strane, istakao je da je zakon o Ustavnom sudu BiH, koji su jučer iz HDZ-a, SNSD-a i SDS-a "ugurali" u dnevni red sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Predlagati zakon kojeg nije bilo moguće predložiti po Ustavu, da bi se urušio Ustavni sud je udar na ustavni poredak BiH. Ustav BiH daje ovlaštenja Ustavnom sudu BiH da donese pravila svog rada, propisuje kvorum. To nije slučajno urađeno. Urađeno je jer mi imamo takav sistem i što se pretpostavljalo da možemo doći u jednu vrstu problema koji smo mogli imati jučer. 

Pojasnio je da se predloženim zakonom o Ustavnom sudu BiH predlaže nešto nepojmljivo i protivno prirodi djelovanja bilo kojeg suda, a to je etničko glasanje.

To znači da RS sutra može realizovati prijetnju Milorada Dodika o otcjepljenju, a da BiH nema učinkovit pravni mehanizam da to spriječi. Eto to znači taj predloženi zakon od jučer. Nadalje, kada su u pitanju međunarodne sudije, u Ustavu piše da Parlamentarna skupština BIH može, dakle ne mora, razmatrati drugačiji način izbora sudija koje sada bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultacije s Predsjedništvom BiH. Ni ta odredba Ustava ne govori o odlasku međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH. Isto tako, uvođenje etničke strukture u sastav Ustavnog suda, kako je predloženo zakonom, suprotno je Ustavu BiH jer sada četiri sudije bira Parlament BiH, a dva suca Narodna skupština RS-a, i nema navođenja etničke strukture. To nije slučajno urađeno. 

I visoki predstavnik postoji zbog toga da u datom trenutku deblokira proces. I sada oni koji redovno primjenjuju blokade atakuju na visokog predstavnika i Ustavni sud BiH, dvije institucije čiji je osnovni zadatak omogućiti normalno funkcioniranje BiH u ovako kompliciranom uređenju."


Krajnja instanca je da nema ko da štiti prava građana kada dođe do kršenja istih. 

Nastavit će se...

(Erna Hadžić) 


0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.