12.4.2024. 14:31
1
„Hajmo dati Bošnjacima Rezoluciju, a drugima naoružanje“: Mantra o „srpskom jedinstvu“, „uništenju Srba“ otkriva Vučićevu nervozu ali i francusku neprincipijelnu politiku?
Četiri su problema koja ovih dana zadaju glavobolju predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Srbija je trenutno izložena pritiscima koji su uzrokovani problemima u regiji, odnosno Bosni i Hercegovini, zatim situacijom na Kosovu, pitanjem sankcija protiv Ruske Federacije, te rezolucijom Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, kazao je tako jutros srbijanski ministar finansija Siniša Mali.

Vučić je u četvrtak navečer nakon sastanka s političkim vodstvom RS rekao da će se Srbija svim političkim sredstvima suprotstaviti NATO zemljama "od Turske do Njemačke" u vezi s rezolucijom UN-a o genocidu u Srebrenici, ocijenivši da su "šanse za uspjeh male", ali da će se boriti za svaki glas u UN-u.

Na kalendaru zasjedanja Generalne skupštine UN-a četvrtak, 2. maj je označen kao datum u kojem će se na dnevnom redu naći izvještaj generalnog sekretara posvećen izgradnji kulture mira odnosno “promocija kulture mira te međureligijskog i interkulturalnog dijaloga, razumijevanja i saradnje”.

U okviru te tačke očekuje se i rasprava o rezoluciji u povodu 29. godišnjice zločina u Srebrenici, u kojem su u julu 1995. godine pripadnici vojske i policije bosanskih Srba (Vojska RS i MUP RS) nakon okupacije zone pod zaštitom UN-a ubili 8432 bošnjačka muškaraca i dječaka.

Taj je masakr u nizu presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) kvalificiran kao genocid.

Njemačka i Ruanda države su koje su prihvatile biti sponzori rezolucije o Srebrenici koja sada postoji u formi nacrta i o njenom se sadržaju još pregovara u diplomatskim krugovima u sjedištu UN-a. Francuska je također jutros saopćila da će biti kosponzor Rezolucije. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da bi "usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici moglo nanijeti veliku štetu regiji, a posebno BiH", dok je predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je da će donijeti odluke protiv najavljene rezolucije. Na prvom mjestu istakao je tzv. „otcjepljenje RS“, najavljeno već nekoliko desetina puta. 

Pogledajte cijelo obraćanje Dodika i Vučića iz Beograda: "Ako se usvoji rezolucija RS će nastaviti samostalno“ 



Francuska se pridružila kao kosponzor Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja treba biti izglasana u Generalnoj skupštini UN-a.

Emmanuel Macron je u videoobraćanju poručio da Francuska pamti i uvijek će pamtiti patnju koju je Bosna i Hercegovina iskusila prije 25 godina u najmračnijim trenucima koje je Evropa vidjela od završetka Drugog svjetskog rata.

"11. jula 1995. i u danima koji su uslijedili ovdje u Srebrenici u BiH se desila jedna od najgorih tragedija u modernoj historiji. Francuska nije zaboravila više od 8.000 žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni. Sa dubokim emocijama pozdravljam preživjele žrtve genocida i njihove porodice i izražavam iskreno saučešće", poručio je Macron.

Pogledajte njegovo obraćanje. 


Analiza

Koliko je važna podrška velikih sila i šta to znači za BiH ali i kako je kroz periode bila neprincipijelna politika Francuske, razgovarali smo sa doktorantom na Fakultetu političkih nauka Admirom Lisicom. 

Lisica se za Source portal prisjetio devedesetih i odnosa francuske politike prema BiH. 

„Ukoliko pratimo hronologiju događaja u kontekstu vanjske politike Francuske ali i općenito francuske politike prema BiH referirajući se na devedesete do danas, možemo zaključiti da je bilo dosta neprincipijelnih poteza u kontekstu Francuske. Sjetimo se samo koliko je Mitterandi (François Maurice Adrien Marie Mitterrand, predsjednik Francuske u periodu od , 1981. do 1995., op.a.) imao negativnu ulogu u kontekstu BiH devedesetih godina, a s druge strane možemo se prisjetiti da je Francuska otvorila prvu ambasadu u BiH 1993. godine. Danas kada govorimo općenito o francuskoj politici, Francuska prodaje naoružanje Hrvatskoj i dogovara određene stvari sa Srbijom. Milorad Dodik ima sastanke na najvećem nivou sa francuskim zvaničnicima s druge strane i onda daju podršku Rezoluciji. To je jedna neprincipijelna politika Francuske. Hajmo dati Bošnjacima Rezoluciju, a drugima naoružanje.“, objasnio je i nastavlja: 

„Međutim, dobro je da na međunarodnom planu imamo kao država podršku velikih sila i u tom kontekstu biće značajno ukoliko se Rezolucija usvoji, biće to još jedan pečat i tačka na istinu. Uz sve ono što smo imali priliku vidjeti prethodnih dana u kontekstu Dodika i Vučića, teatralne nastupe, panične reakcije možemo zaključiti da je Rezolucija itekako bitna. Imamo veliku zaslugu naših diplomata koji su trenutno u SAD-u ali i Memorijalnog centra u Srebrenici koji su uradili jedan veliki posao.“, zaključuje Lisica za Source. 

Mantranje

Mantra koju ponavljaju srbijanski političari o Rezoluciji jeste da će se na ovaj način osuditi jedan čitav narod za genocid u Srebrenici. Međutim, ono što ih još više brine jeste mogućnost da će se potraživati ratna odšteta od Srbije za učešće u genocidu kao i ukidanje entiteta Republika Srpska jer bi isti, rezolucijom bio označen kao genocidni. 

Bivši šef BIA-e Aleksandar Vulin izjavio je da je politika Zapada takva da "Srbi moraju da budu uništeni" da bi se napravio zapadni Balkan po njihovim mjerilima i istakao da je sada "potrebno srpsko jedinstvo". On također kaže da su šanse Srbije da rezolucija ne bude izglasana u Generalnoj skupštini UN “skoro nepostojeće”, ponovo pozivajući na tzv. „jedinstvo Srbije i RS“. 

Bivši premijer Srbije Ivica Dačić je iznio niz neistinitih i istovremeno manipulativnih informacija govoreći kako time se pokazuje da muslimani ne žele mir, da ne žele Srbe za svoje komšije, jer će živjeti sa nekim koga označavaju genocidnim. 

Šta tačno piše u rezoluciji? 

Ivo Puljić, dopisnik Al Jazeere iz Washingtona je u kratkom postu na društvenoj mreži X objasnio šta tačno piše u rezoluciji u koju je on imao uvid. 

„U nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici ni jednom riječju se ne ukazuje tko su počinitelji. Nema riječi poput Srbi, Srbija, bosanski Srbi, Vojska bosanskih Srba ... Nigdje. Ova rezolucija spada u pravnu kategoriju s porukom - ne dogodilo se nikada više.“, napisao je Puljić. 

Rezolucija se sadrži od sedam najvažnijih tačaka: 


Rezolucijom o Srebrenici, između ostalog, podrazumijeva se odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.

Rezolucijom se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče se da države koje su članice u svom obrazovnom programu razviju odgovarajuće programe, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

U dratftu rezolucije između ostalog nalaze slijedeći sadržaj:

Podsećajući na odgovornost država da zaštite civile i poštuju, štite i obezbjede ljudska prava za sve unutar svoje teritorije i pod svojom jurisdikcijom kako je predviđeno međunarodnim pravom i dalje ponovo potvrđujući odgovornost svake države da zaštiti svoje populacije od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.

Takođe podsećajući na rezoluciju Saveta bezbednosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom oblasti, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. u vezi sa osnivanjem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSBY”) i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (“Mehanizam”).

Dalje podsjećajući na sve presude MKSBY i posebno osam koje sadrže presude za genocid nad Bošnjacima muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno presuda Žalbenog veća MKSBY od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića), presuda Žalbenog vijeća Mehanizma od 8. juna 2021. (Tužilac protiv Mladića), presuda Žalbenog veća Mehanizma od 20. marta 2019. (Tužilac protiv Karadžića), kao i presuda Međunarodnog suda pravde (MSP) od 26. februara 2007. koja odlučuje da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju akte genocida.

Ponovo potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druge povrede međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i u tu svrhu temeljno istraže i procesuiraju u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim zakonom osobe odgovorne za takve akte kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje za koje je učešće žrtava i preživjelih, kao i njihovih članova porodica.

Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli u poslednjih godina u vezi sa borbi protiv nekažnjivosti i obezbjeđivanjem odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine postignutim kroz međunarodni krivičnopravni sistem.

 Prepoznaje u ovom pogledu poseban doprinos MKSBY i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da preduzme kolektivnu akciju preko Savjeta bezbjednosti u skladu sa Poveljom i na osnovu slučaja po slučaju kako bi dalje obezbijedila odgovornost za i prevenciju genocida.

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

(Erna Hadžić) 

 

1
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.