23.4.2021. 20:35
1
„Bh. psihologinja: Voljela bih biti optimista, ali se bojim da nas očekuje još veći val nasilja na ulicama“
Pitali smo psihologinju Belindu Milanović šta od društva i okoline u kojima živimo možemo očekivati u narednom periodu, šta se to dešava, pa val nasilja u narodu raste iz dana u dan i kako stati u kraj tome, te da li je pandemija i zatvaranje dodatno ljude učinilo agresivnijima.
Haos koji vlada na ulicama gradova na Balkanu, u posljednje vrijeme pogotovo u glavnom gradu naše zemlje, Sarajevu, krenuvši od žestokih, nekad i namjernih, saobraćajnih nesreća, krvavih tučnjava i pljački, preko ranjavanja hladnim oružjem, pa sve do pucnjave i ubistava na ulicama, dosegao je vrhunac.

Nakon posljednje pucnjave u sarajevskom naselju Hrasno, slobodno se može reći da polako počinjemo ličiti na kriminalni geto ili predgrađe nekog američkog grada, baš kao u tamošnjim, vrlo istinitim, holivudskim filmovima  gdje se po ulicama vode pravi ratovi.

Kriminala  i nasilja je bilo i uvijek će ga biti, ali se čini da dolaskom pandemije, koja je sa sobom donijela socijalnu krizu, nezaposlenost, siromaštvo, veliku nervozu i depresiju i mnoge druge negativne posljedice, stopa kriminala polako raste, a šta nas tek čeka u narednom periodu mnogi se boje i pomisliti.

Pitali smo Belindu Milanović, magistricu psihologije, šta od društva i okoline u kojima živimo možemo očekivati u narednom periodu, da li će doći vrijeme kada našu djecu nećemo smjeti poslati u obližnju školu bez pratnje, šta se to dešava pa val nasilja u narodu raste iz dana u dan i  kako stati u kraj tome, te da li je pandemija i zatvaranje dodatno ljude učinilo agresivnijima?

- Prije svega bitno je napomenuti da se nasilje kao društvena pojava tumači na vrlo različite načine. Postojalo je oduvijek i uvijek je, kao i danas, jako rašireno u društvu. Još od prvih generacija čovječanstva imamo primjere nasilja (Kain ubija Abela). Ono je karakteristika mnogih inteligentnih vrsta i prisutno svugdje gdje se ova bića trude dominirati nad drugima. Promatrajući Freudovo stajalište agresivnost ima biološku osnovu. U stručnim radovima često ćemo naići na tvrdnje da je agresivnost rasterećenje kojemu je cilj smanjiti napetost organizma. Adler je npr. definirao nasilje kao svako ponašanje kojemu je cilj nanošenje štete drugoj osobi, a opisujući ga navješćuje i njegovu etiologiju - kako je ono manifestacija „volje za moći“ urođene svakom pripadniku ljudske vrste. Očituje se u potrebi za realizacijom osjećaja „nadređenosti i muškosti“, za što je potrebna agresija,
rekla je na početku razgovora za Source naša sagovornica, a onda se osvrnula na trenutno stanje u bh. društvu i pandemiju koja vlada.

- Oslanjajući se na ovu tezu logično se nameće zaključak da je upravo u „vremenima potlaćenosti“, kao što je trenutna pandemija izazvana korona virusom, nasilje prirodna reakcija čovjeka na neprirodnu situaciju. Poznato je da siromašne zemlje imaju veliku stopu nasilničkog ponašanja. Svaki put kada se osoba osjeća potlačeno, javlja se osjećaj i želja za odbranom, a upravo ta odbrana se vrlo često ispoljava nasilničkim ponašanjem, smatra Milanović.

Milanović se, kao i veći dio bh. građana, pribojava još veće porasta nasilja.
 
- Porastom nezadovoljstva i sve teže ekonomske situacije očekivati je da će doći do sve većeg nasilja, kako fizičkog tako i psihičkog. Svaka vrsta izolacije vodi ka nezadovoljstvu i narušavanju mentalnog zdravlja pojedinca i zajednice. Voljela bih reći da nas neće dočekati taj scenarij, ali prema svim parametrima to je za očekivati, kaže bh. psihologinja.

O faktorima koji utiču na sve veću agresivnost kod ljudi, te mjerama kojima bi se jedno društvo moglo suprotstaviti sve većem valu nasilja, Milanović kaže:

- Ekonomski nerazvijene zemlje u kombinaciji s neadekvatnim provođenjem kazni za nečasna djela plodno su tlo za sve veći broj delinkvenata. A ta delinkventna ponašanja najčešće su uzrokovana utjecajem okoline. Nerazvijenost, ekonomska nestabilnost, nezadovoljstvo i nebriga roditelja, kao i manjak provedenog vremena s djetetom od njegova najranijeg uzrasta utječu na ponašanje svakako čovjeka, a osobito u periodu adolescencije. Ključnu ulogu u sprječavanju toga ima prije svega obitelj, kao matična jedinica, zatim okolina, škola, društvo i na kraju društvo u cjelini. Smatram da su kazne, osobito novčane, najjači eliminator nepoželjnog ponašanja. Pri tome bih istaknula i važnost edukacije i rad s mladima. Najblaže rečeno što je manje obveza, to je više nevolja
, kaže Milanović.

Naša sagovornica je i sama svjesna straha koji vlada među narodom. 

- Kao pojedinac našeg bh. društva svjesna sam straha koji sve više vlada među ljudima u mojem okruženju. Pri tome sve više mislim na strah o otuđenju osobnih stvari. 

- Na kraju nam svima samo ostaje pitanje je li nasilje posljedica ljudske agresivnosti ili destruktivnosti kulture, jer su u povijesti kultura uočljiva razdoblja barbariziranja kulture i civiliziranja nasilja, pa se nasilje doimlje kao sastavni dio ljudske kulture, a njegovi oblici povijesno zadani. Ostaje nam veliki zadatak, kako roditeljima, tako i svakom pojedincu, raditi na svjesnosti o lijepom, kulturnom i prihvatljivom ponašanju, zaključila je Milanović. 


NOVINAR: Mirza Kadić
 
1
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.