10.10.2023. 18:34
0
Balkanski mentalitet ili mentalitet ''imati mišljenje o svemu''. Važnost empatije i razumijevanja u međusobnoj komunikaciji
Stalna potreba da se komentariše o nečemu ili nekome, ali u većini slučajeva na neki negativan ili sarkastičan način, odražava taj balkanski mentalitet ili mentalitet '' imati mišljenje o svemu''. S jedne strane nije loše iskazivati svoje mišljenje ukoliko je stvarno relevantno i ima dobar utjecaj na druge, dok s druge strane ukoliko iskazivanje nekog stava ide u drugom smjeru i sa skrivenim namjerama onda već to prelazi u nešto sasvim drugo.

Komunikacija je neizostavan faktor u životu ljudi kao društvenih bića, to je conditio sine quanon ili uvjet bez kojega se ne može. Međutim potrebno je da komunikacija ide u jednom pozitivnom pravcu u kojoj će obje strane imati koristi, ali koliko je to sa balkanskim mentalitetom moguće, pitanje je. Svaka osoba na različite načine uspostavlja i doživljava komunikaciju sa drugim ljudima, u zavisnosti od različitih faktora. Psihološka struktura ličnosti bitno određuje tok same komunikacije. Različite osobine pojedinaca, način njihove percepcije svijeta, utiče i na njihovo komuniciranje sa drugim ljudima. Naprimjer, pojedine osobe su veoma emocionalne pa ako dođe do verbalnog sukoba u komunikacionom kanalu, čiji je uzrok najčešće naš balkanski mentalitet, ta osoba neće biti u mogućnosti da racionalno razmišlja, emocije će prevladati, zbog čega ce doći do redundancije u komunkaciji, pa čak i prekida iste. Način na koji se osoba osjeća dok je u komunikaciji sa drugim ljudima (da li se osjeća inferiorno npr.) usmjerava komunikacijski čin.

Upravo se to često dešava, da ljudi u toku razgovora svjesno ili nesvjesno svojim pristupom potkovanim balkanskim mentalitetom povrijede drugu osobu, čineći da se osjeća manje vrijednom od druge. Psihološka struktura ličnosti nije nešto što se može generalizovati, a uz to ona je često promjenljiva usljed djelovanja različitih faktora. Mnogi autori često govore o krizi identiteta, a to se upravo može očitovati kroz poljuljanu strukturu čovjekove ličnosti usljed dominacije raznih ''savjetodavnih'' komentara.

Od svog postanka čovjek je izložen različitim utjecajima, posredno ili neposredno, svjesno ili nesvjesno, od strane nekoga ili nečega, pa čak i utjecaju sebe samoga, svojih misli. Nesumnjivo, čovjek je veoma krhko stvorenje, koje najmanje vjeruje sebi, pa stoga utjecaji s različitih strana lako dopiru do njega. Oni mogu biti pozitivni i negativni, a do čovjeka samoga je da ih vrednuje i dopusti ili ne dopusti njihovo dejstvo. Ovdje je posebno bitno prepoznati i ne dopustiti djelovanje negativnih utjecaja izazvanih negativnim dijelom balkanskog mentaliteta sagovornika nasuprot nas.

Koliko je pojedinac jaka psihološka ličnost da prepozna negativitete, posebno one izazvane balkanskim mentalitetom, a usvoji ono pozitivno potrebno se zapitati. Stoga, psiholozi i psihologinje uveliko pokazuju svoje interesovanje za individuu, njen odnos prema svemu tome, prema toj novoj kulturi, ili kako su je mnogi prozvali tehnokulturom koja sve više zbunjuje pojedinca. S druge strane, ljudi direktno ili indirektno mogu utjecati jedni na druge, nekim svojim stavom ili komentarom totalno mogu promijeniti pogled na nešto kod ovog drugog a da toga nije ni svjestan. Svjedočimo masi primjera kao što su: taj fakultet je lakši od ovog, nema posla od toga; ili tipa kako si uspio dobiti tako brzo posao, garant preko štele; ili baš si se udebljao, zar ne treniraš i slično. Ljudi jednostavno imaju potrebu da druge nešto ''savjetuju'' i komentarišu , jer možda tako sebe ispunajvaju i stiču osjećaj više vrijednosti. Jednostavno, svako bi se trebao potruditi suzbiti svoj balkanski mentalitet, suzdržati od suvišnih komentara koji kod drugoga mogu izazvati bilo kakvo loše osjećanje, sve gledati pozitivnije i pokušati tuđi uspjeh i trud posmatrati s neke vedrije strane. 

Dosta ljudi se bori sa nekim psihičkim stanjima, bilo depresijom, anksioznošću ili slično, što se može očitovati na veoma teške načine, ali to sa balkanskim mentalitom izgleda: ''ma dosadno ti je, idi radi nešto;''. Jednostavno stiče se utisak da ljudi ne razumiju ili ne žele da razumiju jedne druge, da razgovora o bitnim temama nedostaje, da nedostaje empatije itd. Bitan aspekt u komunikaciji jeste upravo empatija, kao važna komponenta emocionalne inteligencije, kao važna psihološka osobina ličnosti. Empatija nastaje kao oblik samosvijesti, što bolje poznajemo sebe, bolje ćemo biti u stanju da razumijemo emocije druge osobe. Nedostatak empatije prikazuje osobu kao emocionalno nezrelu, a nerazumijevanje druge osobe može narušiti tok komunikacije i izazvati zategnute međuljudske odnose, navodi Marić Marija u radu ‘’Socio-psihološke pretpostavke u poslovnom komuniciranju.’’

Sve u svemu, tokom razgovora sa drugim ljudima trebamo imati na umu da mi možemo biti oni koji će učiniti da se neko osjeća dobro, da nekome popravimo dan, ili otklonimo neku brigu. Sve što je potrebno da uradimo jeste da pokušamo suzbiti negativni dio balkanskog mentaliteta koji je neizostavni dio svakoga od nas, te nastojati pokazati i taj pozitivni dio balkanskog mentaliteta, te da tokom razgovora sa drugima pokažemo više saosjećanja, brige, pažnje i blagosti. 

(Mubina Lj.I.)

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.