27.2.2021. 16:30
0
Inicijativa mladih za ljudska prava: Utvrditi nalogodavaca za zločin u Štrpcima
Porodice žrtava u Srbiji i dalje su diskriminisane u pogledu statusa civilnih žrtava rata, dok u Crnoj Gori sem Nebojše Ranisavljevića niko drugi nije procesuiran.
Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori podsjetile su danas, povodom 28 godina od zločina od Štrpcima, na odgovornost državnih institucija Srbije i Crne Gore, te zahtjevale da se do kraja utvrdi odgovornost ne samo izvršilaca, već i nalogodavaca, kao i da se istrage i sudski postupci ubrzaju u obje zemlje.

Danas se navršava 28 godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.

Takođe, porodice žrtava u Srbiji i dalje su diskriminisane u pogledu statusa civilnih žrtava rata, dok u Crnoj Gori sem Nebojše Ranisavljevića niko drugi nije procesuiran, naveli su u saopštenju, a prenosi N1.

Podsjetili su da je Velija Murić, advokat porodica koje su 27. februara 1993. u mjestu Štrpci oteti iz voza 671 na pruzi Beograd-Bar i odmah pogubljeni, podnio 20. maja 2002. godine krivične prijave protiv 14 visokih bivših funkcionera i proslijedio ih saveznom državnom tužiocu, Javnom tužilaštvu Srbije, višem tužiocu u Bijelom Polju i državnom tužiocu Crne Gore.

“Većina ovih funkcionera Srbije i Crne Gore je u međuvremenu preminula, ali su pravosudni organi Srbije i Crne Gore i dalje dužni da istraže i do kraja rasvjetle slučaj otmice u Štrpcima”, dodali su.

Krivične prijave advokat Murić podnio je protiv Živote Panića, bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, Milana Panića, bivšeg premijera i v.d. ministra odbrane Dobrice Ćosića, bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, bivšeg predsejdnika Srbije Marka Negovanovića, bivšeg ministra odbrane Srbije Dragoljuba Ojdanića, bivšeg komandanta Užičkog korpusa Jovice Stanišića, bivšeg načelnika službe Državne bezbjednosti Srbije Branislava Kuzmanovića, bivšeg pomoćnika ministra odbrane Srbije Dušana Lončara, bivšeg zamjenika komandanta Užičkog korpusa, Luke Dragićevića, bivšeg komandanta Višegradske brigade, Damjana Mitrašinovića, bivšeg komandanta Goraždanske brigade VRS. Na ovoj listi nalaze se i bivši načelnik SUP-a Užice Boško Petrić, bivši komandant milicije užičkog regiona Đorđe Kerić, bivši šef odjeljenja za saobraćajne poslove ŽTP Beograd Josip Ujčić, kao i bivši načelnik za bezbednost Užičkog korpusa.

U prijavi je navedeno da je otmica u Štrpcima planirana uz njihovo znanje, “jer su raspolagali strogo poverljivim informacijama o otmici, a da nisu preduzeli nijednu radnju iz okvira svojih ovlašćenja da ne dođe do otmice civila, državljana SRJ, koju su izveli pripadnici Vojske Republike Srpske, u to vrijeme pod komandom oficira Vojske Jugoslavije.”

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Telo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga.

Za ovaj zločin do sada su pravnosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Nebojša Ranisavljević osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju 2003. godine na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je krivicu i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Za zločin u Štrpcima trenutno su u toku postupci pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Pred Sudom BiH u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je sredinom decembra 2019. godine podiglo optužnicu protiv Milana Lukića za ovaj ratni zločin.

Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu vodi se postupak protiv petoro pripadnika Višegradske brigade VRS za zločin koji je počinjen u Štrpcima, koji se terete kao neposredni počinioci.

“Članovi porodica žrtava ovog zločina, zbog diskriminatornog zakonskog okvira u Srbiji, koji im uskraćuje prava samo zbog toga što su stradali van teritorije Srbije (BiH) kao zbog toga što su ubijeni od strane pripadnika VRS, ne mogu dobiti status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im osigurao simbolične beneficije u vidu mesečnih novčanih primanja i socijalne podrške”, naveli su.

Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Žrtve su bile iz Srbije i Crne Gore, iz Beograda, Prijepolja, Bijelog Polja i Podgorice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.

(Mirza Kadić)
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.