26.1.2022. 17:44
0
Crnogorske smjene slijede, samo Đukanović siguran?!
Godinu i po nakon pobjede opozicije u Crnoj Gori, kojom je smijenjena trodecenijska vlast Mila Đukanovića, pobjednici izbora su u međusobnom političkom “ratu”. Vlada je pred smjenom a sve su glasniji zahtjevi za vanredne parlamentarne izbore, piše Radio Slobodna Evropa.

Vođe tri opozicione koalicije, nakon sto su, postale vlast, avgusta 2020. podijelili su čelne funkcije u državi. Izuzetak je mjesto predsjednika države na koju je Milo Đukanović izabran 2018. sa petogodišnjim mandatom. Zdravko Krivokapić je izabran za premijera, Dritan Abazović za vicepremijera a Aleksa Bečić za predsjednika Skupštine.

Četrnaest mjeseci kasnije, višemjesečna kriza vlasti, kako između parlamenta i vlade tako i unutar same Vlade rezultirala je zahtjevima za smjenu čelnika vrha vlasti u Crnoj Gori. Smjenu Vlade i premijera Krivokapića traži vicepremijer Abazović. Premijer Krivokapić traži smjenu Abazovića. Opozicija smjenu šefa parlamenta Bečića. Krivokapić traži i skraćenje mandata parlamenta koji ga je izabrao i raspisivanje izbora.


Politički razvod pobjednika izbora, koji su u parlamentu imali tijesnu većinu od 41 poslanika, svega jednog više u odnosu na opoziciju prate teške međusobne optužbe, tenzije, protesti…

3. februar – O smjeni vicepremijera Dritana Abazovića

Skupština će se izjasniti o inicijativi crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića, od 19. januara za smjenu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Za smjenu je potrebna natpolovična većina, odnosno 41 glas pošto parlament ima 81 poslanika.

Koliko poslanika će glasati za smjenu Abazovića neizvjesno je. Za sada je eksplicitnu podršku smjeni najavio samo prosrpski Demokratski front. Glasanje nema političku težinu jer se narednog dana glasa o smjeni Vlade, čiji je Abazović dio, javlja RSE.

4. februar – O “smjeni” parlamenta

Krivokapićeva Vlada podnijela je zahtjev za skraćenje mandata Skupštini Crne Gore navodeći da bi se na taj način stvorili uslovi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Za odluka o skraćenju mandata potreban je takođe 41 glas.

Parlamentarna aritmetika, prema trenutnim političkim najavama o glasanju, upućuje da ovaj prijedlog neće imati većinu. Ivan Vuković, potpredsjednik najjače opozicione partije DPS-a i gradonačelnik Podgorice, poručio je premijeru Krivokapiću da za ovaj prijedlog nema njihovu podršku.

Opozicioni blok ima 40, a Abazovićeva URA 4 glasa. I Socijalistička narodna partija koja je dio vlasti, a ima pet poslanika je najavila da neće podržati premijerovu inicijativu. Jedna nepoznanica je da li će se se protivnici skraćenja mandata pojaviti u sali i glasati protiv ili će nedolaskom na plenum onemogućiti početak sjednice usljed nedostatka kvoruma.

Da je za ovaj prijedlog Krivokapić uspio obezbijediti većinu ne bi bilo glasanja o smjeni Vlade, koja je zakazana istog dana, sat kasnije, pa bi njegova Vlada ostala na funkciji do izbora nove.

4. februar – O smjeni Vlade i premijera Krivokapića

Inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića predata je 19. januara u skupštinsku proceduru, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.

Inicijativu je potpisao ukupno 31 poslanik, četiri poslanika URA i Saveza građana Civis koji su dio vlasti, te 27 opozicionih partija – dvije socijaldemokratske, Bošnjačke, Albanske liste, Albanske koalicije i dio poslanika Demokratske partije socijalista. Prema najavama od potrebnih 41, ova inicijativa ima sigurna 44 glasa za izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevoj Vladi.

I pored načelne podrške projektu manjinske vlade koja bi trebalo da zamijeni postojeću pet poslanika Socijalističke narodne partije, koja je dio vlasti, neće glasati za smjenu aktuelne Vlade, navodi RSE.

Šta ukoliko dođe do smjene Vlade?

Ukoliko se smijeni Krivokapićeva vlada predsjednik Crne Gore Milo Đukanović daje mandat za sastav nove vlade političkoj grupaciji koja je u stanju da za svoj prijedlog obezbijedi 41 glas podške u parlamentu. Ukoliko niko ne može obezbijediti taj uslov slijede vanredni parlamentarni izbori.

URA je predložila 17. januara formiranje manjinske Vlade kao modela za izlazak iz višemjesečne političke krize. Ranije potpisani Memorandum sedam partijskih lidera parlamentarnih stranaka bio bi početna osnova. U manjinskoj Vladi ne bi bilo članova DPS ni prosrpskog Demokratskog fronta (DF).

DPS iz razloga nedostatka demokratskih kapaciteta i volje za borbu protiv korupcije i kriminala koja je izostala tokom njihove tridesetogodišnje vladavine a DF iz razloga nedostatka jasne euroatlantske orjentacije.



Ko bi mogao podržati manjinsku vladu?

Jedina sigurna podrška pokretu URA za pravljenje manjinske vlade zasad stiže od partija manjinskih naroda. Ostatak opozicije predvođen Đukanovićevom DPS još se nije izjasnio.

Dosadašnji partneri iz vlasti Demokratski front i Demokrate, jasno su protiv i preferiraju tehničku vladu koja bi organizovala izbore. Socijalistička narodna partija, takođe iz bloka vlasti, iako potpisnica Memoranduma još “vaga” kakav će odnos zauzeti. Jedan od prioriteta manjinske vlade bila bi priprema vanrednih izbora.



7. februar – o smjeni šefa parlamenta Bečića

Prijedlog za smjenu Alekse Bečića potpisalo 38 poslanika opozicionih partija, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista.

Za smjenu je potreban 41 glas, što znači da opozicija sama nema dovoljno glasova za smjenu. Neizvjesno je hoće li URA dati presudnu podršku opoziciji za smjenu predsjednika parlamenta i lidera Demokrata. Politički odnosi pokreta URA i Demokrata u fazi su otvorenog sukoba zbog namjere Abazovića da smijeni Vladu. Bečićevi Demokrate i Demokratski front neće podržati smjenu.

Krivokapićeva Vlada je izabrana nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine na kojima je smijenjena 30-ogodišnja vlast DPS-a, Mila Đukanovića, koji je i dalje predsjednik države. Vlast su formirali prosrpski DF, Demokrate i URA.


Vlada je izgubila podršku, polovinom prošle godine, u prvom redu prosrpskog DF-a između ostalog, zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici u crnogorskoj Skupštini, kao i razrješenja ministra Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, čemu se ta partija protivila.


No tek otvaranje sukoba na relaciji pokret URA -Vlada, septembra prošle godine, povodom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija na Cetinju, dovelo je do aktuelne formalizacije pitanja povjerenja izvršnoj vlasti.


(Amer Mujezinović)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.