U središtu sve dublje krize u Bosni i Hercegovini, u kojoj predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik gura slabu centralnu vlast do ruba prijetnjama secesijom, je “borba oko toga ko posjeduje šta”, piše AFP.
Agencija navodi da je mirovni sporazum iz Daytona iz 1995. godine “prisilio etničke Srbe” da prihvate nezavisnost BiH, te da su zauzvrat su dobili vlastiti entitet s 49 posto teritorije zemlje.
“Međutim, sporno pitanje vlasništva nad državnom imovinom – od rijeka i šuma do vojnih objekata – nikada nije riješeno, što je dodatno usporilo već oslabljenu bosansku ekonomiju”, navodi se.
Zatim slijedi objašnjenje pitanja državne imovine i Dodikove tvrdnje da visoki predstavnik Christian Schmidt želi lišiti RS “njene” imovine.
Pravno nadmudrivanje
Pravno nadmudrivanje počelo je 2022. godine kada je u NSRS usvojen zakon kojim RS prisvaja svu državnu imovinu na svojoj teritoriji, ali ga je Schmidt poništio sljedeće godine, kao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Poslanici u NSRS uzvratili su usvajanjem zakona kojima su proglasili da odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda više ne važe u RS-u.
Schmidt je ponovo suspendovao te zakone i izmijenio krivični zakon kako bi omogućio sudovima da procesuiraju političare koji odbijaju odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda.
Dodik je ignorisao prijetnju i potpisao suspendovane zakone.
Zbog toga je u augustu 2023. optužen za nepoštivanje odluke visokog predstavnika. Prošlog mjeseca ga je Sud BiH proglasio krivim i osudio ga na godinu dana zatvora, uz zabranu obavljanja javnih funkcija na šest godina.
Igra mačke i miša
U daljoj “provokaciji”, Dodik je predstavio nacrt novog ustava RS-a, kao i planove za formiranje vlastite vojske, granične policije i moguću konfederaciju sa susjednom Srbijom.
To je navelo državne tužioce Bosne i Hercegovine da otvore istragu protiv Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića zbog kršenja ustava.
Sva trojica su odbila da budu ispitana, a prošlog mjeseca BiH je izdala naloge za njihovo hapšenje.
Međutim, vlasti su ocijenile da bi njihovo hapšenje bilo previše rizično, pa je Dodik 24. marta otputovao u Srbiju, a zatim u Izrael.
Tri dana kasnije, Sud BiH izdao je međunarodnu potjernicu za njim.
Uprkos tome što je traženi čovjek, Dodik je otputovao u Moskvu, odakle je u ponedjeljak kasno navečer poslao video-poruku u kojoj hvali Vladimira Putina.
Kako piše AFP, ruski predsjednik rekao je da je “veoma sretan” što je primio Dodika kada su se sastali u Kremlju.
Navodi se da Interpol još uvijek nije objavio “crvenu potjernicu” za Dodikovim hapšenjem na svojoj web stranici.
A dok BiH prolazi iz jedne krize u drugu, mnogi analitičari ovu vide kao najozbiljniju od kraja rata 1992-1995.
Veldin Kadić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, izjavio je za AFP da je Dodikov cilj bio da postepeno potkopava centralne institucije BiH.
On želi stvoriti “stanje pravne anarhije… koje bi politički učinilo Bosnu besmislenom kao državu“.
“Ili Dodik ili Bosna i Hercegovina“, rekao je za AFP.