Odmah na početku javio se ambasador Rusije kazavši kako ne podržavaju da Schmidt bude tu jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.

Nakon toga je napustio salu, a Schmidt je počeo svoje izlaganje.

“Za dva dana ćemo obilježiti godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata. Tada je konačno završena Hitlerova agresija nakon nevjerovatnih gubitaka ljudskih života. Istovremeno ova dešavanja su dovela do zaključka da sprečavanje rata i mirno rješavanje sukoba je moguće na osnovu pravila i reda. Vijeće sigurnosti je usvojilo Rezoluciju kao odgovor onih koji vjeruju da je život u miru i slobodi pravo svakog ljudskog bića”, kazao je Schmidt.

On je naveo kako će se ove godine u Dejtonu, Ohaju, obilježiti 30 godina od Djetonskog mirovnog sporazuma.

“Dejtonski mirovni sporazum je uključio ad hoc mehanizme međunarodne kontrole kako bi osigurao mir i ljudska prava kroz demokratiju. Kada se osvrnemo na ta važna datuma, prije nego počnem obraćanje, želio bih odvojiti trenutak da se osvrnem na vrijednost života, smrti, mira i važnosti čovječnosti u odnosu na divljaštvo”, dodao je na početku.

Schmidt je kazao da mu ovih dana prilaze ljudi, različitih etnija, i pitaju hoće li biti rata.

“Želim podijeliti lični utisak; ovih dana mi sve više prilaze građani svih pripadnosti i pitaju mogu li se pobrinuti da opet ovdje ne izbije rat. Ja uvijek govorim da ne vidim opasnost od rata jer niko to ne želi prolaziti. Nažalost, zapaljiva retorika i druge aktivnosti dovode u pitanje ulogu nekih aktera u osiguravanju postojanja BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Međunarodna zajednica i susjedne države nisu zabilježile takve pokušaje od mog imenovanja. Moja ovlaštenja koje je dao PIC potvrđeno je rezolucijom Vijeća sigurnosti i drugim dokumentima. Dejtonski sporazum nije bio običan pravni dokument. Aneks 4 Ustava BiH je vrlo složen dokument koji bi imao koristi od daljeg demokratskog razvoja”.

Potom je govorio o reformama na EU putu i rastu tenzija.

“Presude koje se tiču izbornih zahtjeva, političke stranke u BiH, ne samo HDZ, hrvatski premijer je iznio svoj stav i zalaganje za evropske integracije BiH. Potreba za izmjenom Ustava, ne samo u ovom kontekstu je jednako važna. To se mora osigurati sa narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH", rekao je Schmidt.

Onda je kazao da je u BiH vanredna politička kriza.

"Danas ja vas moram informisati da uslovi za punu implementaciju civilnih aspekata mirovnog sporazuma su se pogoršali u odnosu na ranije izvještaje. U prvom kvartalu smo imali veliki rast tenzija, jedna vanredna kriza u BiH. Ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi”.

Schmidt je potom ukazao na glavne razloge tenzija.

“Sve potiče iz reakcija na presudu Suda BiH u kojoj je osuđen predsjednik RS Milorad Dodik. Nedavni događaji su inicirani tako što je iskorištena prilika. Dodik je nakon presude intenzivirao napade na ustavni poredak i natjerao vlasti RS da usvoje zakone koji brane državnim agencijama da djeluju na području RS. Čak je ukazao na mogućnost secesije. Brzina kojom je nacrt usvojen pokazuje da su dokumenti ranije pripremljeni.

Ustavni sud je poništio zakone koje je usvojila NSRS. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta zemlje i ljudi. Institucije ovo moraju spriječiti kako bi se spriječio raspad zemlje i nefunkcionalnost”.

Ističe da je i koalicija na državnom nivou ugrožena.

“Koalicija na državnom nivou je ozbiljno ugrožena i došlo je do oklijevanja pristupa EU, reforme su zaustavljene. Ovo se može zaustaviti kroz angažman međunarodne zajednice bez oklijevanja.

Ekonomska situacija je stabilna uprkos političkoj krizi. Moramo imati bolje podatke kako bismo razumjeli situaciju i obaviti novi popis stanovništva”.

On je naveo da svi u BiH moraju razumjeti da ni jedan pojedinac nije iznad zakona, svi moraju poštovati vladavinu prava.

"BiH se suočava s teškim vremenima. Prije 30 godina niko nije očekivao da će međunarodna zajednica biti potrebna. Dejtonski mirovni sporazum koji je međunarodna zajednice podržala ostaje i danas temelj.

Ponovno otvaranje dovodi u pitanje mir i prosperitet BiH. Međutim, to ne znači da ne trebamo razgovarati o nužnim izmjenama i dopunama Ustava. Put naprijed uključuje borbu protiv prijetnji, reforme, uključujući evropske integracije", naveo je Schmidt.