Stručnjaci naglašavaju da izloženost ekranima u ranoj dobi, čak i u trajanju od 10 minuta, može poremetiti osjetljive neurološke i fiziološke procese koji su ključni za zdrav rast.

Zašto kratko vrijeme nije bezopasno?

Dječji mozak u razvoju posebno je osjetljiv na vanjske podražaje. Brza izmjena svjetla, slike i zvuka s ekrana aktivira simpatički živčani sistem, što može dovesti do povećanja nivoa kortizola – hormona stresa. Uz to, plava svjetlost (blue light) iz zaslona inhibira lučenje melatonina, što remeti cirkadijalni ritam i kvalitetu sna.

„Često roditelji misle da deset minuta igranja na mobitelu ne može napraviti štetu, ali kod male djece čak i kratka izloženost može uzrokovati promjene u neuralnoj plastičnosti“, ističe dr. Sanja Kovačević, specijalistica pedijatrijske neurologije.

Oftalmolozi također upozoravaju da kontinuirani fokus na bliske objekte može dovesti do razvoja digitalne astenopije – sindroma suhog oka i naprezanja očiju, što u dječjoj dobi može imati trajne posljedice.

Preporuke stručnjaka

S obzirom na rastući broj istraživanja, vodeće medicinske organizacije poput Američke pedijatrijske akademije (AAP) preporučuju da djeca mlađa od dvije godine uopće ne koriste ekrane, osim u slučaju video poziva. Za stariju djecu preporučuju se striktno ograničeno vrijeme korištenja, uz obavezne pauze, izbjegavanje ekrana sat vremena prije spavanja i primjenu tzv. screen hygiene pravila.

Osim trajanja, važna je i kvaliteta sadržaja, ali najvažniji ostaje faktor kontrole: roditelji bi trebali aktivno sudjelovati u digitalnim navikama svoje djece, postavljajući jasne granice i vlastitim primjerom promovisati umjereno korištenje tehnologije.