Kongres je tijesnom većinom usvojio zakon, koji će izmijeniti postojeći državni program Medicaid – sistem zdravstvene zaštite za oko 71 milion građana s niskim primanjima.

Prema novim pravilima, svi korisnici Medicaida starosti od 19 do 64 godine morat će od 1. januara 2027. dokazivati najmanje 80 sati rada mjesečno kako bi zadržali pravo na osiguranje. Osobe koje nemaju američko državljanstvo – poput izbjeglica, azilanata i nekih članova porodica – izgubit će pravo na ovaj program.

Nestranački Kongresni ured za budžet (CBO) procjenjuje da će zbog tih promjena skoro 12 miliona ljudi ostati bez zdravstvenog osiguranja.

Iako su republikanci tvrdili da će zakon smanjiti poreze svim slojevima društva i podstaći ekonomski rast, prema CBO-u, zakon bi mogao smanjiti poreske prihode za 4.500 milijardi dolara u narednih deset godina, dok bi državna potrošnja bila smanjena za 1.100 milijardi – najvećim dijelom na račun Medicaida.

Predsjednik Američkog ljekarskog udruženja, Bobby Mukkamala, rekao je da će zakon ograničiti pristup zdravstvenoj zaštiti i povećati rizik da se izlječive bolesti pretvore u hronične i po život opasne.

"To je razočaravajuće, frustrirajuće i neprihvatljivo", izjavio je Mukkamala.

Savez zajedničkih zdravstvenih planova (Alliance of Community Health Plans), koji predstavlja neprofitne zdravstvene organizacije, također je osudio zakon, navodeći da će povećati troškove za građane, dok će istovremeno zdravstvena potrošnja biti svedena na historijski minimum.

Greg Kelley, predsjednik sindikata zdravstvenih radnika u državama Illinois, Indiana, Missouri i Kansas, nazvao je zakon "moralnim neuspjehom" koji će ugroziti pristup liječenju, radna mjesta i stabilnost cijelog sistema.

Profesor Craig Garthwaite sa Univerziteta Northwestern izjavio je da njihova istraživanja pokazuju kako je proširenje Medicaida spašavalo živote, dok će njegovo ograničavanje imati suprotan učinak.