Rubin je govorio o ratu u BiH, potezima administracije SAD-a prije i nakon Srebrenice, Trumpovoj vanjskoj politici i otpuštanjima u State Departmentu te potrebi za razgovorom u današnjem svijetu.

- U vrijeme Srebrenice radio sam za Madeleine Albright. Ali prije toga, prvi put sam otišao u Sarajevo tokom opsade 1992. godine, kada sam radio za senatora Bidena, koji je postao predsjednik.

Jedna od stvari na koju sam bio najponosniji u to vrijeme bila je dovođenje senatora Bidena u Bosnu da se sastane s Miloševićem, Izetbegovićem, Tuđmanom. I to ga je senzibiliziralo na rat u Bosni.

I kao i ja, senator Biden je shvatio da je ovo bio trenutak koji je odlučujući za Zapad, za njegovu sposobnost da predvodi svijet, za SAD i za svijet da shvate da je masovno ubistvo nevinih ljudi zbog onoga što jesu, a ne iz razloga nacionalne sigurnosti, neprihvatljivo u modernom svijetu.

Na kraju se to dogodilo 1995. godine. Trebalo je dugo vremena. Trebale su tri godine, ali se dogodilo - kazao je Rubin.

Ističe da mu je prva lekcija iz Bosne kombinacija diplomatije sa vojnom silom.

- Sekretarka Albright, tadašnja ambasadorica, bila je ključna u uvjeravanju predsjednika Clintona da koristi vojnu silu u kombinaciji s diplomatijom. I za mene, prava lekcija iz Bosne je ta kombinacija diplomatije potkrijepljene vojnom silom.

I kada su predsjednik i NATO savez uspjeli to učiniti u Bosni, a onda kasnije, mnogo ranije na Kosovu, tamo smo uspjeli zaustaviti genocid prije nego što se dogodio - navodi Rubin.

Kaže i da su na Kosovu djelovali ranije nego u BiH, i da je to dobro učinjeno.

- I ta dva događaja, rat u Bosni, rat na Kosovu, bili su, iskreno, za mene najvažnije stvari u kojima sam učestvovao jer sam utjecao na njih. I učinili smo pravu stvar. A kasnije na Kosovu, učinili smo to rano i učinili smo to dobro.

Sjetimo se da je Kosovo posljednja uspješna američka vojna intervencija gdje su ljudi spašeni od masovnog ubistva, a Srbi uklonjeni s Kosova. Sada je to nezavisna, funkcionalna demokratija.

I sve je to učinjeno uz minimalne gubitke života na svim stranama, iskreno. I to je bio uspjeh i u načinu na koji je učinjeno i u činjenici da je učinjeno - govori Rubin.

Kaže da je za njega Balkan posljednja uspješna američka vojna intervencija.

- Dakle, Balkan je, za mene, posljednja uspješna američka vojna intervencija. I bilo mi je jako drago čitati, a završit ću i odgovoriti na vaša pitanja za trenutak.

The Economist je prošle godine rekao nešto vrlo važno. Rekli su da je juni 1999. godine, kada je završen rat na Kosovu, bio spreman za ovo, vrhunac evropske civilizacije, gdje su se lideri zajedno, Zapad, okupili i učinili pravu stvar iz pravih razloga. I to mi je dalo veliki ponos - kazao je Rubin.

Kada je u pitanju moguća nova konferencija za BiH ili jači angažman Amerike u regionu, Rubin smatra da Trump nije toliko zaintresovan za ovaj region.

- Ne vidim da ova trenutna administracija ima sredstva, sklonost ili sposobnost, iskreno, da kombinuje diplomatiju sa stvarnom moći na Balkanu. Opet, ne mislim da je Trumpovoj administraciji mnogo stalo do Balkana.

Ne mislim da imaju pravi pristup Rusiji, koja igra tako štetnu ulogu na Balkanu. I stoga ne bih favorizovao da budu arhitekti bilo kakvog obnavljanja novog mirovnog sporazuma jer nisam siguran da bi to ispalo dobro.

Vjerujem da je, u konačnici, nakon intervencije u Bosni i na Kosovu, na ljudima u regiji da obave svoj posao. Znam da je to vrlo frustrirajuće.

Znam da su percepcije korupcije i nesposobnosti raširene, i sve je to sasvim u redu. Ali mislim da Zapad ima dovoljno problema upravo sada na Bliskom istoku, u Aziji i Ukrajini, tako da balkanski problem neće dobiti istu pažnju na visokom nivou kao nekada - dodao je Rubin.

(NAP)