Cilj ovog poteza je pokazati izolaciju Izraela i Sjedinjenih Američkih Država u protivljenju dugoročnom rješenju rata u Gazi, dok zemlje poput Njemačke, koja je dugo bila snažan saveznik Izraela, sada podržavaju rješenje u kojem Palestinska uprava preuzima vlast i na Zapadnoj obali i u Gazi.

Glasanje, zakazano za petak, održat će se u obliku podrške tzv. Njujorškoj deklaraciji, koju su u julu sastavili Francuska i Saudijska Arabija, a potpisalo 17 država. Kada se usvoji, deklaracija će sadržavati jednu od najoštrijih osuda Hamasa ikada podržanih u UN-u. U tekstu se navodi: “Oštro osuđujemo napade koje je Hamas izveo 7. oktobra nad civilima” te “Hamas mora osloboditi sve taoce” koji se nalaze u Gazi.

Ovo glasanje smatra se uvodom u jednodnevnu UN konferenciju o rješenju sa dvije države, koja će biti održana u New Yorku neposredno prije početka zasjedanja Generalne skupštine. Na toj konferenciji niz država, među kojima su Francuska, Velika Britanija, Kanada i Australija, formalno će priznati Palestinu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovio je u četvrtak da Izrael nikada neće prihvatiti palestinsku državu. Oko tri četvrtine od 193 članice UN-a već priznaje palestinsku državu proglašenu 1988. od strane tadašnjeg egzilnog rukovodstva.

Njemačka i Italija ostaju dvije velike evropske zemlje koje se još protive priznanju, iako je italijanska vlada sve podijeljenija po tom pitanju. U međuvremenu, pet evropskih država zabranilo je uvoz proizvoda iz ilegalnih izraelskih naselja.

Deklaracija jasno navodi: “U kontekstu okončanja rata u Gazi, Hamas mora prestati obavljati vlast u Pojasu Gaze i položiti svoje oružje Palestinskoj upravi, uz podršku međunarodne zajednice, u skladu s ciljem uspostave suverene i nezavisne države Palestine.“

Također se predviđa raspoređivanje “privremene međunarodne stabilizacione misije” pod mandatom Vijeća sigurnosti UN-a, koja bi štitila civilno stanovništvo, jačala kapacitete palestinske države i pružila sigurnosne garancije i Palestini i Izraelu.

Istovremeno, Hamas je saopćio da neće odložiti oružje dok Izrael ne napusti Gazu.

Diplomatska dinamika na Bliskom istoku dodatno se rasplamsala nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak osudilo bombardovanje Katara, ne imenujući direktno Izrael. Premijer Katara šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani sastat će se u petak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi dobio jasne informacije o tome šta je Washington znao o napadu na Hamas u Dohi i da li su američki borbeni avioni sa baze u Kataru mogli reagovati.

Katar od Izraela traži garancije da Hamasovi pregovarači neće biti napadani ni u Kataru, Turskoj niti Egiptu. Trump je izjavio da nije zadovoljan izraelskim potezima, ali je pozdravio napore da se Hamas ukloni.

U nedjelju će Katar biti domaćin arapsko-islamskog samita posvećenog kolektivnom regionalnom odgovoru na Izrael, dok raste pritisak na Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) da suspenduju Abrahamske sporazume potpisane s Izraelom 2020. godine.

UAE su u petak pozvali izraelskog ambasadora da izraze nezadovoljstvo zbog napada, a visoki diplomata Anwar Gargash upozorio je u Vijeću sigurnosti da će „ove nepromišljene akcije donijeti samo više nasilja, ekstremizma i haosa, upravo u trenutku kada regiji očajnički trebaju smirenost i deeskalacija“, navodi Politico.