Kallas je rekla da se kontekst promijenio od kada su mjere predložene prošlog mjeseca. Ističući različita mišljenja, navela je da su se ministri složili.

- Ne idemo dalje s mjerama sada, ali ih ne uklanjamo sa stola jer je situacija loša - kazala je, prenosi The Guardian.

Dvojica bivših visokih zvaničnika EU kritikovali su odluku da se ne ide dalje sa sankcijama. Sven Kühn von Burgsdorff, bivši predstavnik EU za palestinske teritorije, rekao je za Guardian da je Kallas promašila suštinu kada je riječ o pravnoj odgovornosti.

- Sankcije nisu samo sredstvo za prisilu treće strane da promijeni ponašanje. Restriktivne mjere su dio alata koje je EU sebi dala da reagira na kršenja evropskog i međunarodnog prava - rekao je.

EU je u junu zaključila da je Izrael prekršio obaveze iz oblasti ljudskih prava prema sporazumu o pridruživanju, koji regulira trgovinu i saradnju između dvije strane. Pravnici navode da je EU također obavezna da njena politika bude usklađena s neobavezujućim mišljenjem Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine, koje zahtijeva da Izrael što prije okonča okupaciju palestinskih teritorija.

Nathalie Tocci, bivša savjetnica dvojice visokih predstavnika EU za vanjsku politiku, rekla je da bi odustajanje od sankcija bilo najgori mogući ishod za EU.

- To je posljednje što bismo trebali učiniti, jer je upravo sada trenutak kada treba zadržati pritisak. Svi znamo da nije sigurno da će se ovaj plan zaista provesti - rekla je Tocci, misleći na prvu fazu Trumpovog plana, koju su obilježili nasilje i diplomatski napori da se sporazum učvrsti.

- Bojim se da će se evropske vlade i institucije vratiti starim, poznatim obrascima - dodala je.

Lideri EU će u četvrtak na samitu raspravljati o sukobu između Izraela i Gaze, a već dugo su duboko podijeljeni po pitanju Bliskog istoka. Podijeljeni su između glasnih zagovornika Palestine, poput Španije i Irske, i čvrstih saveznika izraelske nacionalističke vlade Benjamina Netanyahua, poput Mađarske i Češke.

Masovni protesti u mnogim državama članicama EU protiv broja žrtava i patnje u Gazi potaknuli su Evropsku komisiju prošlog mjeseca da predloži obustavu povlaštene trgovine i sankcije protiv pojedinaca odgovornih za podsticanje sukoba s obje strane.

Visoki izvori iz EU odbacili su često ponavljanu kritiku da je EU platilac, a ne igrač na Bliskom istoku. Ta kritika se odnosi na ulogu EU kao najvećeg donatora Palestincima - 1,5 milijardi eura humanitarne pomoći od 7. oktobra, ali tvrdi da je blok previše podijeljen da bi imao stvarni utjecaj na mir.

Zvaničnici EU smatraju da bi blok trebao biti zastupljen u Trumpovom mirovnom odboru, s obzirom na vjerovatni doprinos obnovi Gaze. Također žele da zaljevske države učestvuju u finansiranju procijenjenih troškova obnove od 70 milijardi dolara nakon dvogodišnjeg rata. EU je pozdravila Trumpov plan, ali u dokumentu koji je procurio, a u koji je Guardian ima uvid, navodi se da bi uloga Palestinske uprave i rješenje s dvije države mogli biti dalje razrađeni. Dokument EU napominje da Trumpov plan ne obrađuje situaciju na Zapadnoj obali.

Burgsdorff je rekao da je važno da EU bude aktivan diplomatski akter kako bi se popunile praznine u Trumpovom planu, uključujući naselja na Zapadnoj obali i rad na vjerodostojnom putu ka rješenju s dvije države.

- Moramo raditi na snažnom mandatu UN-a, mandatu koji omogućava međunarodnim partnerima da rasporede vojnike i sigurnosne snage radi osiguranja sigurnosti u Pojasu Gaze - rekao je.

Očekuje se da će Egipat predvoditi međunarodne stabilizacione snage, a razmatra se i učešće trupa iz Turske, Indonezije i Azerbejdžana. Lideri EU, koji su pohvalili ulogu Kaira kao medijatora u sukobu, trebali bi se u srijedu sastati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem u Briselu.

- EU ima priliku pokazati svijetu da idemo dalje od pukog plaćanja. Moramo se popeti stepenicu više i imati političke ambicije - rekao je Burgsdorff.

Claudio Francavilla, direktor za EU pri organizaciji Human Rights Watch, rekao je da evropske vlade i dalje štite izraelske vlasti od odgovornosti.