Šarović je to izjavio u telefonskom kontaktu za BHRT, s obzirom da ne prisustvuje skupu u Prištini.

- Većina ministara nije prisutna na skupu Energetske zajednice u Prištini zbog komplikacija procedura sa vizama. Vjerovatno će biti održane samo konsultacije bez ministarskog susreta i bez donošenja odluka, pa i odluke o pooštravanju sankcija za Bosnu i Hercegovinu - naveo je Šarović.

Dodao je da će vjerovatno uslijediti konsultacije o mogućem organizovanju novog sastanka Vijeća ministara Energetske zajednice.

Ranije je najavljeno da bi Vijeće ministara Energetske zajednice danas u Prištini moglo razmatrati zahtjev za novim kaznenim mjerama protiv Bosne i Hercegovine zbog neusvajanja državnog Zakona o regulatoru električne energije i gasa, te prenosu i tržištu električne energije.

Bosna i Hercegovina je duže vrijeme upozoravana da mora djelovati kako bi izbjegla sankcije, a organizovani su brojni sastanci usmjereni na prevladavanje zastoja u donošenju tog državnog zakona.

Na jednom od sastanaka dogovoren je nacrt državnog Zakona o tržištu električne energije i regulatora, koji predviđa i određena minimalna ovlaštenja državne regulatorne vlasti na području gasa, a u tom rješenju su ugrađene sve detaljne primjedbe i zabrinutosti oba entiteta.

Federacija Bosne i Hercegovine zatražila je potom dodatnu potvrdu od Evropske komisije o usklađenosti tog zakonskog rješenja sa Trećim energetskim paketom.

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je utvrdila svoj prijedlog Zakona o gasu. Tim zakonom uređuje se način organizovanja i obavljanja energetskih djelatnosti u sektoru prirodnog gasa, nadležnosti Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske u sektoru prirodnog gasa, uslovi za uredno, kvalitetno i sigurno snabdijevanje kupaca prirodnim gasom, kao i mnogo toga što je ustvari trebalo biti obuhvaćeno zakonom na nivou države.

Takav razvoj situacije nije ono što su očekivali u Energetskoj zajednici, pa je pooštravanje sankcija za Bosnu i Hercegovinu nešto što je realno očekivati, javlja BHRT.

Eventualno, jedno od prelaznih rješenja moglo bi biti da se Bosni i Hercegovini da još jedan rok do koga bi trebalo da entiteti utvrde zakonsko rješenje koje bi bilo doneseno na nivou države, a koje bi istovremeno bilo prihvatljivo u oba bh. entiteta.

(FENA/Ajla Hurko)