14.1.2018. 9:38
0
Novo: Osmijeh i lijepa riječ ne koštaju ništa, a pacijentu znače mnogo
Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) certificirala je u 2017. godini 47 apoteka - zdravstvenih ustanova i 54 ambulante porodične/obiteljske medicine iz šest domova zdravlja (Kladanj, Banovići, Vareš, Teočak, Gradačac i Kalesija). Vanjsku ocjenu za stjecanje akreditacijskog statusa prošlo je ukupno 17 zdravstvenih ustanova.

Direktor AKAZ-a Ahmed Novo kazao je za Fenu da je to rezultat 117 vanjskih ocjena te sastanaka Komisija za sertifikaciju i akreditaciju koje su analizirale izvještaje vanjskih ocjenjivača.

- Za učešće u vanjskim ocjenama i radu Komisije za certifikaciju i akreditaciju obučili smo zdravstvene profesionalce (ukupno 135), koji se nalaze na Listi ovlaštenih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta AKAZ-a. Osim vanjskih ocjena, u svrhu certifikacije i akreditacije, vanjski ocjenjivači obavili su u 2017. godini i 24 obavezna nadzorna pregleda u deset zdravstvenih ustanova u FBiH i 15 apoteka - istaknuo je.

Naglašava da se za sve ustanove koje su prošle proces certifikacije ili akreditacije može reći da zadovoljavaju certifikacijske odnosno akreditacijske standarde. Zdravstveni sistem i pacijenti koji su u njegovom središtu (u cilju poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga) od AKAZ-a očekuju mnogo, a Novo kaže da oni ta očekivanja u velikoj mjeri i ispunjavaju.

- Svaka ustanova trudi se da ispuni uvjete za certifikaciju ili akreditaciju, naše je da ih ocijenimo i u skladu s tim certificiramo ili akreditiramo. U interesu svake ozbiljne zdravstvene ustanove je da ima ispunjene zahtjeve po pitanju kvaliteta i sigurnosti i da za to dobije certifikat ili akreditaciju, te da te standarde održava i poboljšava s unaprjeđenjem standarda - naglasio je.

Podsjeća na zakonsku obavezu AKAZ-a da redovno vodi Registar akreditiranih/certificiranih ustanova, koji je dostupan na njihovoj web stranici (www.akaz.ba).

- Trenutno u Registru piše da je AKAZ certificirao 296 ambulanti porodične medicine, 123 apoteke, jedan zavod za javno zdravstvo i akreditirao 26 centara za mentalno zdravlje, 15 porodilišta kao „bolnice prijatelji beba“, jedan zavod za javno zdravstvo, jednu apoteku, 4 DPST centra i 3 drop-in centra. Brojke se svakodnevno mijenjaju. Nove ustanove dobivaju akreditacijski/certifikacijski status, brišemo ustanove kojima je isteklo važenje akreditacije koja traje tri godine ili certifikacije koja se dodjeljuje na period od četiri godine i ustanove gdje je nadzorni pregled utvrdio da više ne zadovoljavaju definirani nivo sigurnosti ili kvaliteta - kazao je.  

Podsjeća da je certifikacija zakonska obaveza te ističe da su zdravstvene ustanove spremne za suradnju, a cilj svake ustanove je da kroz taj proces prođe što efikasnije.

- Rado šalju osoblje na edukacije, a sve je veći interes i za akreditaciju. Što je više certificiranih i akreditiranih zdravstvenih ustanova to je i bolji kvalitet zdravstvenog sistema - kaže Novo.  

Naglašava da je AKAZ dizajnirao i naljepnicu “Q“ za kvalitetu s namjerom da pacijentima i javnosti približe rad te agencije te kaže da u tom smislu od pacijenata očekuju i podršku jer će upravo oni od „svoje“ zdravstvene ustanove zahtijevati da ispuni standarde sigurnosti i kvaliteta.

- Naljepnica “Q“ postala je prepoznatljiva, korisnicima zdravstvenih usluga odašilje poruku da je nositelj tog znaka ustanova koja ima dokaz o pregledu i uspostavi sistema sigurnosti i kvaliteta u skladu s pozitivnim propisima. Na naljepnici je broj rješenja po kojem je ustanova dobila akreditacijski ili certifikacijski status te datum dokad im taj status važi. AKAZ je dužan da za vrijeme trajanja akreditacijskog ili certifikacijskog statusa provodi najavljene i nenajavljene nadzorne preglede. Ako ocjenjivači utvrde da sigurnost i kvaliteta nije na potrebnom nivou rješenje o akreditaciji ili certifikaciji se suspendira, a ustanova je dužna ukloniti naljepnicu - naglasio je.

Rad na poboljšanju kvaliteta za Novu je zadovoljstvo. Vjeruje da isto misle i zdravstveni profesionalci, te kaže da su pozitivne reakcije pacijenata i zdravstvenih profesionalaca dokaz da su na pravom putu i da je to neophodna aktivnost od koje svi mogu profitirati.

- Pacijenti da dobiju zdravstvenu uslugu koju trebaju i zaslužuju, a zdravstveni profesionalci da bolje i uspješnije obavljaju zadatke. Naš je domen zdravstvo, sretni i zadovoljni pacijenti naš su glavni cilj - poručio je.

Novo naglašava da je kvaliteta bitna i neophodna komponenta zdravstvene zaštite i obilježje svake aktivnosti koju provode u zdravstvu i medicini.

- Druge dvije komponente jesu obim aktivnosti i troškovi koji su s njima u vezi. Kvalitetna zdravstvena zaštita je i pravo svakog pacijenta odnosno korisnika zdravstvene zaštite i zajednice. To osobito postaje važno u vremenu ekonomske krize i ograničenih resursa za zdravstvenu zaštitu te ograničenja u budžetima, a kako često kažemo - osmijeh i lijepa riječ ne koštaju ništa, a pacijentu znače mnogo - ističe on.

Kaže da je široki raspon kvaliteta (od ispunjenosti minimalnih do optimalnih standarda) teško regulirati zakonom, a pravni propisi ne mogu propisati kvalitetu.

- Pravno reguliranje obaveznosti standarda destimulira kontinuirano poboljšanje kvaliteta, jer kad se zadovolje administrativni zahtjevi unutrašnja motivacija za održavanjem i poboljšanjem standarda može oslabiti. Upravo zato akreditaciju smatramo efikasnim alatom da postignemo ono što je naš ultimativni cilj, kontinuirano poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite - naglasio je.

Podcrtava da su pacijenti u središtu aktivnosti AKAZ-a te da svaki njihov skup nosi markicu "Patients Included", što znači da su uključeni i pacijenti.

- AKAZ čini sve da bi konačni efekt i korist od našeg rada bio dobrobit za sve osobe koje dolaze ili će doći u kontakt s bilo kojim oblikom zdravstvene zaštite u FBiH - dodaje.  

Ima zahtjevnu zadaću da pomiri ili barem približi očekivanja ključnih aktera u sistemu zdravstvene zaštite jer, kako je kazao, pacijenti, ministarstvo zdravstva, zavodi zdravstvenog osiguranja, zdravstveni profesionalci ili menadžeri zdravstvenih ustanova na kvalitetu ne gledaju na isti način i nemaju ista očekivanja.

- U procesu približavanju EU, koji zdušno podržava većina građana BiH potrebno je ispuniti određene zahtjeve. Mi u AKAZ-u želimo imati i međunarodnu verifikaciju kvaliteta naših standarda koju nastojimo postići kroz akreditaciju Međunarodnog društva za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite (ISQua). Da bi dobili akreditaciju naših standarda moramo ih razvijati u skladu s ISQua principima - naglašava.

Pojašnjava da se peti (od ukupno šest principa) odnosi na razvoj standarda i eksplicitno navodi uključenost pacijenata i grupa korisnika zdravstvenih usluga zbog čega im je (i ste strane) važna suradnja s udruženjima pacijenata.

Novo naglašava da u FBiH ne postoji „krovno“ udruženje pacijenata koje bi zastupalo njihove opće potrebe kao što je to npr. u Hrvatskoj, a „ne ide nam na ruku ni to što u potpunosti ne funkcioniraju zdravstveni savjeti na svim nivoima kako to predviđa Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata“.

- Bez obzira na objektivne poteškoće, našu suradnju s udruženjima pacijenata ćemo jačati i razvijati s ciljem unapređenja sigurnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga i zadovoljnih pacijenata - naglasio je.

S tim u vezi, zadovoljan je Novo suradnjom što je AKAZ ima s organizacijom MyRight, koja okuplja 65 udruženja osoba s invaliditetom formirajući mrežu u kojoj razvija program jačanja znanja i vještina osoba s invaliditetom ali i njihovih organizacija, potrebe i prava osoba s invaliditetom. 

- Mi smo definirali aktivnosti od obostrane koristi, a prije svega za dobrobit pacijenata. Suradnja je započela 2014. godine, vjerujem da doprinosi ostvarenju veće uključenosti osoba s invaliditetom u zdravstveni sistem. Predstavnici udruženja koja okupljaju osobe s invaliditetom sudjelovali su (zajedno s drugim zdravstvenim profesionalcima) u procesu revizije akreditacijskih i certifikacijskih standarda za centre za mentalno zdravlje i timove porodične medicine. Nastavili smo suradnju i na reviziji standarda za domove zdravlja i apoteke - kaže Novo.

Ističe da je on sudjelovao i u izradi "Brošure za zdravstvene radnike o ophođenju prema osobama s invaliditetom" namijenjene zdravstvenim radnicima različitih profila i drugim saradnicima zdravstvenih ustanova koji kontaktiraju s pacijentima, a sve da bi unaprijedili njihov rad u odnosu s pacijentima koji imaju neki od oblika invaliditeta.

- Polazi od činjenice da je diskriminatorno postupanje posljedica nedostatka informacija o pravima i načinu zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom, a brošura bi trebala doprinijeti i povećanju društvene svijesti o osobama s invaliditetom - naglasio je.

Po riječima direktora AKAZ-a Inkluzivne standarde za osobe s invaliditetom (ISOSI), ne slučajno, primijenjuju u JU "Opća bolnica Prim.dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu jer je to zdravstvena ustanova koja se intenzivno i kvalitetno priprema za punu akreditaciju. Ali i, kako kaže, zahvaljujući viziji direktora te ustanove Zlatka Kravića, kao jednog od zdravstvenih radnika koji ima senzibilitet za potrebe tog dijela bh. populacije.

- Želja nam je da uspješno primijenimo "Inkluzivne standarde za osobe s invaliditetom" i preporučimo ih za primjenu u cijeloj FBiH pa i šire tako što će Opća bolnica u Sarajevu postati ogledna zdravstvena ustanova i primjer drugima na koji način se efikasno provode preporuke UN Komiteta za prava osoba s invaliditetom i šta ustanova treba konkretno da napravi. Direktor Kravić očekuje da će bolnica te standarde ispuniti za osam do 12 mjeseci što je realan rok, a ocjenjivači će dati konačnu ocjenu u skladu sa svim procedurama - kaže on.

Akreditacija je model vanjske ocjene zdravstvenih ustanova na bazi kolegijalnog pregleda (poredi učinke organizacije sa standardima, daje priznanja, preporučuje mjere za poboljšanje). Dobrovoljna je za razliku od certifikacije koja je obavezna u zdravstvenom sistemu FBiH i faktički je osnovni dio akreditacije, a temelji se na optimalnim standardima sigurnosti.

Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ) obavlja ocjenu zdravstvenih ustanova u svrhu certifikacije odnosno akreditacije. Jedna od osnovnih funkcija je razvoj i primjena standarda za kliničku praksu, koji im služe kao instrument za mjerenje uspješnosti da bi uopće mogli napraviti pregled u svrhu akreditacije ili certifikacije. Uspostavljena je na osnovu Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu koji je usvojio Parlament FBiH 2005. godine. Službeno je počela s radom početkom 2006., ali se na uspostavljanju Agencije započelo u periodu od 2002. do 2003. godine realizacijom projekta Svjetske banke (Basic Health Project).

(FENA/Ajla Hurko)

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.