Teme razgovora bile su politička situacija u Bosni i Hercegovini, regionalne prilike i odnosi sa susjednim zemljama.

Čović je sagovornike iscrpno upoznao o svom viđenju navedenih pitanja, naglasivši da je hrvatska politika u BiH iskreno i transparentno na tragu evroatlantskih integracija, u čemu zauzima vodeću ulogu.

Na sastanku se razgovaralo i o izmjenama Izbornog zakona koje je potrebno napraviti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Čović je istakao značaj zaštite ustavnog načela legitimnog predstavljanja, odnosno demokratskog integriteta sva tri konstitutivna naroda kod izbora članova Predsjedništva BiH, ali i predstavnika na svim drugim administrativno-političkim nivoima, što je posebno značajno za Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Izrazio je očekivanje da će se taj problem riješiti u periodu do raspisivanja općih izbora u BiH uz minimalne izmjene Izbornog zakona. "To bi omogućilo ustavne promjene u narednom mandatnom periodu, a ujedno bi značajno dinamizovalo reformske aktivnosti prema tome da BiH 2025., zajedno sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom, postane članica Evropske unije".

Kao veliki problem istakao je čestu instrumentalizaciju navedenih pitanja u kontekstu predizborne kampanje, koja je izuzetno rano počela u BiH.

Isto se odnosi i na druge značajne reforme koje predstoje u kontekstu evropskih integracija poput vladavine prava, pravosudne reforme, borbe protiv korupcije... Naglasio je da će u svim tim oblastima BiH težiti primjeni dobrih rješenja iz zemalja članica EU koje baštine srodne pravne sisteme.

Na kraju susreta, Čović je izrazio uvjerenje da će se saradnja dvije zemlje intenzivnije razvijati u predstojećem periodu, uz znatno veći broj susreta zvaničnika na svim nivoima, navodi se u saopćenju iz Predsjedništva BiH.


(Fena/Admir Oručević)