Pismo se može posmatrati jedino i isključivo kao pojedinačni stav Milorada Dodika, saopćeno je iz kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića. 

Ističe se da je u pismu izneseno nekoliko proizvoljnih i netačnih ocjena.

- Navedeno je da 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine nije „regulisan bilo kakvom relevantnom odlukom kao praznik“, što je netačno.

Dejtonskim mirovnim sporazumom je predviđen kontinuitet pravnih propisa Republike Bosne i Hercegovine, sve dok Parlamentarna skupština BiH po nekom pitanju ne odluči drugačije. Budući da to do danas u slučaju zakona o praznicima nije urađeno, moraju se primjenjivati zakoni koji su važili u Republici Bosni i Hercegovini. To znači da se 1. mart zakonski obilježava kao Dan nezavisnosti, a 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. To je svojom odlukom 2017. godine potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Stoga nepriznavanje ovih praznika predstavlja kršenje zakona - ističe se u saopćenju iz Kabineta Džaferovića. 

U pismu je navedeno i da Bosna i Hercegovina nije donijela „nikakvu odluku o učlanjenju u NATO-u“.

- I to je netačno. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine  usvojila je 28. septembra 2005. godine Zakon o odbrani, u čijem članu 84. se jasno i precizno navodi: „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktrivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a“.

Također, u junu 2009. godine, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je uime Predsjedništva BiH podnio generalnom sekretaru  NATO-a zahtjev za prijem Bosne i Hercegovine u Akcioni plan za članstvo (MAP), podsjećaju iz Kabineta člana Predsjednišva BiH Šefika Džaferovića.

(Fena / Haris Ahbabović)