22.10.2019. 22:15
1
Podatak za slavlje ili žalost: Šta se krije iza rekordno niske stope nezaposlenosti u BiH
Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana pa i Bosne i Hercegovine koja imaju orijentaciju ka članstvu u EU, konvergencija (približavanje) ka EU životnom standardu se nameće kao jasan strateški cilj i glavna vodilja u procesu ekonomskog razvoja.

Međutim, trenutno raspoloživi ekonomski pokazatelji za ove zemlje ukazuju da se proces ekonomske konvergencije odvija dosta sporo, odnosno da u smislu životnog standarda građana mnogo zaostaju za EU. Postoje mnogi razlozi za usporen tempo ekonomske konvergencije ka EU i kreću se od tranzicijskih izazova do raličitih makroekonomskih faktora kao što su interni i eksterni šokovi.

Navedeno je to, u ovih dana objavljenom, dokumentu Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP) pod nazivom Informacija o konvergenciji BiH 2019. 

U njoj se podcrtava da su dešavanja na tržištu rada jedan od bitnijih pokazatelja kretanja stanja privrede svake zemlje. 

„Evidentno je da je posljednjih godina u Bosni i Hercegovini na tržištu rada zabilježeno jako malo pozitivnih dešavanja ali raduje činjenica da je u protekloj godini došlo do vidljivijeg porasta broja zaposlenih (prosječan broj zaposlenih lica u 2018. godine uvećan je za 2,6% u odnosu na prethodnu godinu)“, navodi se u informaciji. 

Kako se dalje dodaje, u 2018. godini u Bosni i Hercegovini je registrovana najniža anketna stopa nezaposlenosti (u posljednjih pet godina) i iznosila je 18,4%. Pored toga, stopa registrovane nezaposlenosti nastavila se smanjivati tokom 2018. godine i u decembru je iznosila 34,7%. 

Uz povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih lica u našoj državi u 2018. godini došlo je do smanjenja stope nezaposlenosti koja je, kako se navodi, dostigla historijski najniži nivo. Tome naročito ide u prilog podatak da je stopa nezaposlenosti mladih u dobi 15-24 smanjena na 38,8% a u 2017. godini je iznosila 45,8%. 

„Međutim, stopa nezaposlenosti je niža zbog intenzivnijeg smanjenja broja nezaposlenih lica u odnosu na radnu snagu (aktivno stanovništvo). Smanjenje ukupne radne snage može biti djelimično rezultat migracija stanovništva jer se prema Anketi o radnoj snazi broj stanovnika smanjuje. Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini u 2018. godini iznosila je 18,4% i u poređenju sa prethodnom godinom bila je niža za 2,1 p.p“, objašnjeno je u ovom dokumentu.

Bosna i Hercegovina pored Sjeverne Makedonije i dalje ima najveću stopu nezaposlenosti u poređenju sa zemljama regije. 

„Pored toga, dužina čekanja na zaposlenje predstavlja jedan od pokazatelja konkurentnosti radne snage. Iako se čine određeni napori kroz programe obuke i prekvalifikacija u BiH, najveći broj lica (82,3%)35 i dalje čeka na zaposlenje duže od 12 mjeseci, što je daleko lošije od prosjeka EU 28“, podatak je iz ovog dokumenta.

I pored ovih pozitivnih pomaka još uvijek su na tržištu rada prisutni problemi u vidu: dugoročne-strukturne nezaposlenosti, neaktivnost radno sposobnog stanovništva, neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, visoke stope nezaposlenosti, te problem slabo plaćene radne snage. 

„Pored postojećih problema koji su već godinama prisutni u regionu pojavljuje se i novi problem manifestovan kroz odlazak radno sposobnog stanovništva na trajni rad u inostranstvo (u prvom redu mlađe populacije kao i kompletnih porodica). Ljudi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu iodlaze na rad u inostranstvo kao jedan od glavnih razloga napuštanja svoje domovine navode nemogućnost zapošljavanja i nizak nivo ličnih dohodaka te da ih pored toga zabrinjavaju političke nesuglasice“, podatak je DEP-a.

Zaključuje se i da je u 2018. godini u Bosni i Hercegovini došlo do blagog povećanja stope zaposlenosti u odnosu na 2017. godinu (0,4 p.p.) i iznosi 34,3%.


(Patria / Lejla Trle) 

1
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.