Džaferović je, u intervjuu za nizozemski De Volkskrant govorio o ruskoj invaziji na Ukrajinu, poređenju tamošnjih dešavanja sa agresijom na BiH, kao i o političkoj situaciji u našoj zemlji.

Govoreći o agresiji na Ukrajinu, Džaferović kaže da su prizori koji dolaze iz Ukrajine identični onima koji su prije 30-ak godina dolazili iz naše zemlje.

- Cilj onih koji su napali Bosnu i Hercegovinu tokom rata bio je uništenje naše države. Vidite sada da se isto nastoji uraditi s Ukrajinom; granatiraju se gradovi, ubijaju civili, rekao je Džaferović.

Podsjetio je na najavu svijeta koji je nakon genocida u Srebrenici rekao "nikada više", a to se ipak ponavlja danas na istoku Europe.

- Nakon genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i drugih zločina koji su se desili u Bosni i Hercegovini, svijet je kazao 'nikad više'. Ali evo ponovo, nakon tridesetak godina, ponovo vidimo prizore iz Mariupolja i Kijeva koji su istovjetni tadašnjim prizorima. Mislim da svijet treba naučiti vrlo ozbiljnu lekciju a to je - ako zaista želite da se nikad više ne ponovi, onda nije dovoljno da samo kažete 'nikad više', već se mora redivdirati sistem odnosa između država na način da to 'nikada više' postane stvarnost, ističe on.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je upozorio na ruski uticaj u BiH, kazavši kako ova zemlja čini sve da Bosna i Hercegovina ne uđe u NATO.

Podsjetio je i na nedavne izjave ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova, koji je javno zaprijetio ruskom reakcijom ukoliko naša zemlja uđe u NATO.

- Prošlog ljeta sam razgovarao sa predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o ovome pitanju i on je kazao jednu rečenicu koja dobro sažima sve: Zapadnom Balkanu je potrebna EU, ali i EU je potreban Zapadni Balkan. Mislim da naročito sada, nakon ruske agresije na Ukrajinu, sasvim je jasno da pitanje pridruživanja ne smije biti administrativno, već je geopolitičko pitanje. Situacija u Ukrajini nas uči da Europa mora voditi više brige na žarišnim tačkama ili potencijalnim žarišnim tačkama na kontinentu. Nadam se da će proces pridruživanja EU biti ubrzan i da ćemo u skorije vrijeme makar dobiti kandidatski status.

Proteklih nekoliko mjeseci, retorika Milorada Dodika je postala sve tvrđa. Nazvao je BiH „pobačajem“ i „eksperimentom Zapada“ koji je navodno proveden u svrhu ostvarenja saradnje između različitih etničkih grupa. On negira genocid u Srebrenici, nazivajući ga „fabriciranim mitom“. Također, je povukao predstavnike Srba iz Parlamenta i državnih institucija i najavio da kani praviti svoju vojsku, što bi bio ključni korak u procesu secesije, bez da se koristi ta riječ. Nije slučajno visoki predstavnik međunarodne zajednice u izvještaju Vijeću sigurnosti kazao da je Dodikova politika egzistencijalna prijetnja za Bosnu i Hercegovinu, poručuje Džaferović.

Slaže se sa konstatacijom novinara nizozemskom lista da se BiH nalazi u velikoj krizi, ali ističe kako to treba biti argument za prijem naše zemlje u EU.

- Mi smo uistinu u vrlo ozbiljnoj krizi. Postoji neki, sljedbenici Dodika koji žele pocijepati Bosnu i Hercegovinu. To ne treba da bude izgovor za EU da nas ne prihvati. To bi zapravo trebao biti argument za što brži prijem BiH u EU. Zapadni Balkan je u trbuhu Europe  mi smo dio Europe. To znači da je stabilnost Bosne i Hercegovine, kao države u srcu Europe, automatski jako važna i stabilnost cijele Europe, smatra on.


(Admir O.)