2.8.2022. 16:25
0
Svijet prati avion koji ide prema Tajvanu - CNN: To bi nas moglo približiti sukobu supersila
Ni Sjedinjene Države ni Kina nemaju otvorene interese u svom nadolazećem rivalstvu supersila koje bi prerasle u otvorene vojne sukobe uprkos rastućim tenzijama uoči očekivane posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, piše CNN.

Pa ipak, obračun je okončan oko pitanja za koje je vjerovatnije da će izazvati budući rat između SAD i Kine. A Pelosijevo putovanje, ako se nastavi, gotovo sigurno će stvoriti veću nestabilnost koja bi učinila budući sukob vjerovatnijim.

Bijesna kineska upozorenja da kalifornijska demokratkinja ne bi trebala da ode i obećanja Vašingtona da se neće zastrašiti, u međuvremenu, pokazuju kako bi raspaljene političke snage u svakoj naciji mogle da onemoguće vođenje najosjetljivijeg geopolitičkog duela na svijetu.

Visoki zvaničnik tajvanske vlade i američki zvaničnik rekli su za CNN u da se očekuje da će Pelosi doputovati u prvu posjetu jednog govornika Predstavničkog doma Tajvanu nakon 25 godina u sklopu svoje azijske turneje. Dugogodišnji kritičar kineske komunističke vlade i njenih navodnih kršenja ljudskih prava stigao bi u Tajpej uprkos izvanrednim upozorenjima Pekinga o odmazdi i posljedicama.

Njen položaj i novi uslovi stvoreni nacionalističkom vladavinom kineskog lidera Xi Jinpinga, kao i nova asertivnost Pekinga i vojna i strateška moć, čine ovo najrizičnijom ivicom nad Tajvanom u poslednjih nekoliko decenija.

S obzirom na znakove da je Pelosi odlučna u posjeti, sada se postavlja pitanje kako će Peking odgovoriti. Većina opcija – nakon niza prijetnji i propagande koje su povećale očekivanja za njegov odgovor – prilično su alarmantne. Većina analitičara smatra da je vjerovatno neka vrsta vojne demonstracije sile, u vrijeme kada Kina već šalje svoje avione u tajvansku identifikacionu zonu protivzračne odbrane u neviđenom broju.

Iako kineski potezi možda neće direktno ugroziti američke pomorske snage u tom području, mogli bi povećati potencijal za pogrešne procjene – i povećati izglede za to kako će Tajvan odgovoriti na ozbiljne provokacije.

Pa zašto bi Pelosi otišla i da li bi njeno putovanje nepotrebno suprotstavilo kinesko vodstvo?

Pristalice posjete, među kojima je neobično mnogo republikanaca postrojenih iza Pelosi, kažu da je ključno da govornik pokaže podršku Tajvanu i da naglasi da je Washington ozbiljan u pogledu svoje pravne obveze da otoku ponudi sredstva za svoju samoodbranu.

Pelosi je takođe simbol demokratije – načina života koji Tajpej očajnički želi da sačuva pod kineskom autoritarnom sjenkom.

Ali kontroverza nije ograničena na Tajvan. Riječ je o širem kontekstu kineskog stvaralačkog izazova američkoj odlučnosti da sačuva demokratiju, zapadne vrijednosti i vojni i ekonomski primat na Pacifiku i širom svijeta.

Kada su vijesti o očekivanoj posjeti Pelosi procurile, postalo je politički nevjerojatno – u američkom smislu i iz strateških razloga – da se povinuje upozorenjima Pekinga da ne bi trebala ići. Bilo bi neprijatno da Pelosi, nakon političke karijere koja je djelimično definisana suprotstavljanjem Kini, odustane od svog plana. I to bi poslalo poruku da će Sjedinjene Države, u jednom od svojih prvih sukoba sa novouvjerenim rivalom supersilom na Pacifiku, odustati.

Biden je imao i političke razloge. Iako je javno priznao da je američka vojska zabrinuta zbog posjete, nije mogao otvoreno stati na stranu Kine zbog Pelosi. A predsjednica teško da može narediti jednom od najviših predstavnika druge grane vlasti šta treba, a šta ne treba da radi, čak i ako su zvaničnici radili na tome da govornika upoznaju sa svim mogućim posljedicama njene odluke.

Politika bjesni i unutar kineskog politbiroa, iako mnogi na Zapadu često vide kinesko komunističko rukovodstvo kao monolitno. Xi je svoju bazu moći izgradio na agresivnom nacionalizmu i ideji da je sudbina Tajvana “ponovno ujedinjenje” sa kopnom. Odlučan je da predsjeda nacionalnim podmlađivanjem koje će očistiti kinesko prošlo poniženje u odnosu na kolonijalizam i dugu izolaciju 20. stoljeća kada nije imala ono što on smatra svojim zakonitim utjecajem u svijetu.

Dakle, Pelosijeva očekivana poseta je više od uboda u Kinu; to je lično umanjivanje Xijevog ključnog projekta od strane jednog od najviših američkih političara – i zahtijeva politički odgovor.

Kriza također dolazi u ključnom trenutku u Pekingu. Za nekoliko mjeseci, Xi je spreman zatražiti neobičan treći mandat i ne može sebi priuštiti da ga smatraju slabim. A sumnjivo postupanje njegove vlade s pandemijom Covid-19 – masovna zatvaranja još uvijek su uobičajena u kineskim gradovima – i usporavanje ekonomije, znače da bi Xi mogao biti u iskušenju da zauzme nacionalistički stav kako bi prikrio domaće obaveze.

Iako je trenutni zastoj alarmantan, Tajvan je dugo bio iritant u američko-kineskim odnosima. Spor čine još zbunjujućim zbog komplikovanih diplomatskih sporazuma i nijansiranih američkih strateških doktrina dizajniranih da izbjegnu mogućnost rata s Kinom.

Peking smatra ostrvo zakonitim dijelom svoje teritorije. Sjedinjene Države priznaju Narodnu Republiku Kinu na kopnu kao jedinu legitimnu vladu Kine i ne smatraju Tajvan državom. Ali ne prihvata tvrdnju Komunističke partije Kine o suverenitetu nad demokratskim ostrvom. Iako nudi Tajvanu sredstva samoodbrane kada kupuje oružje proizvedeno u SAD, Washington je usvojio politiku namjerne nejasnoće oko toga da li će sam braniti Tajvan, dijelom kako bi odvratio deklaraciju o nezavisnosti od Tajpeja i da bi se lideri u Pekingu zapitali o nasilno zauzimanje ostrva.

Robert Daly, bivši američki diplomata u Pekingu, rekao je u ponedjeljak da je eventualni odgovor Kine – možda, na primjer, upad u tajvanski zračni prostor, malo vjerovatno da će izazvati rat, ali će gurnuti rivale bliže opasnoj zoni.

“To će postaviti novu osnovu koja nas vodi malo bliže konfrontaciji”, rekao je Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Wilson Centru, Pameli Brown za CNN.

“Ne mislim da ćemo ovog puta biti u konfrontaciji, ali ne mislim da ćemo za nedelju dana biti bolji u odnosima sa Pekingom nego danas.”

Zašto Biden brine o putovanju

Biden je reorganizirao američku vanjsku politiku oko principa suprotstavljanja rastućoj moći Kine u Aziji i šire. Prije trideset godina, Washington se nadao da bi ohrabrujući tada povučenu Kinu u globalnu ekonomiju mogao promovirati političku liberalizaciju i uvesti je u zapadno orijentirani globalni ekonomski i politički sistem. Ali Peking je nastojao da iskoristi svoju rastuću vojnu i političku moć i uticaj kako bi izgradio alternativni politički i ekonomski sistem vrijednosti u odnosu na onaj koji predstavljaju SAD i njihovi saveznici.
Ali Biden također želi upravljati ovim novim konkurentskim odnosom tako da on ne rezultira ratom između rastuće sile na Pacifiku (Kina) i postojeće (SAD) i njenih saveznika.

Američki lider je u telefonskom razgovoru sa Xijem prošle sedmice naglasio da se nije promijenila fundamentalna priroda američko-kineskih odnosa ili stav Bijele kuće kada je u pitanju Tajvan. Ipak, gledano iz Pekinga, Bidenove ponovljene nedavne izjave da će SAD braniti Tajvan, na koje su svi pomoćnici vratili, možda su ostavile utisak da on nije iskren.

Kina također promatra rastući pokret u Kongresu da Washington zamijeni politiku “strateške dvosmislenosti” oko američkih namjera ako Kina napadne Tajvan radi jasne izjave da će SAD braniti ostrvo.

Neki analitičari kažu da bi takav pomak mogao ne samo riskirati da Sjedinjene Države uvuku u rat na Pacifiku protiv Kine za koji Amerikanci nisu spremni, već bi mogao i učiniti Peking još agresivnijim. Ili da bi obećanje američkog štita moglo ohrabriti nastojanje za nezavisnost na Tajvanu, što bi također moglo prisiliti Kinu na ruku i približiti širi vojni sukob oko ostrva.

Uoči očekivane Pelosijeve posjete, zvanične izjave zvaničnika administracije čvrsto su potvrdile da nije bilo promjena u politici SAD i potvrdilo njeno pravo na putovanje, ali je nagovijestilo mogućnost da će Kina odgovoriti u bilo kojoj formi nekoliko teških sedmica.

“Nema razloga za kinesku retoriku. Nema razloga za bilo kakve radnje. Nije neuobičajeno da kongresni lideri putuju na Tajvan”, rekao je koordinator Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće za strateške komunikacije John Kirby.

„Ne bi trebalo da budemo, kao država, zastrašeni tom retorikom ili tim potencijalnim akcijama.“

No, u novom saopćenju od ponedjeljka, Zhang Jun, kineski ambasador pri Ujedinjenim narodima, ponovo je upozorio da kineska vojska neće “sjediti skrštenih ruku” dok Pelosi bude u posjeti i da će njeno putovanje imati “nevjerojatan politički uticaj”.

Pretpostavka u Washingtonu je da Xi nema više interesa za direktan vojni obračun od Bidena. Ali on je jači od prethodnih kineskih lidera. I postoji jaka nacionalistička crta unutar kineske vojske, zajedno sa rastućim povjerenjem u njene kapacitete.

Dakle, pretpostavke o tome kako će Kina odgovoriti na Pelosijevu posjetu na osnovu njenog ponašanja u prošlim krizama koje su prohujale mogu značiti da SAD čeka neugodno iznenađenje.


(Admir O.)

SADKina
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2022, Source d.o.o.