Federacija Bosne i Hercegovine našla se na ivici finansijskog ponora nakon što su najnoviji revizorski izvještaji otkrili šokantnu transformaciju budžetskog viška u dramatični deficit.
Prema izvještaju revizora, za samo za ovo vrijeme vladavine, Federacija je prešla iz plusa od 200 miliona KM u minus od 534 miliona KM. Ovaj nevjerovatan skok u dugovima otvara vrata za ozbiljnu analizu kako je došlo do takvog finansijskog kolapsa i ko snosi odgovornost za ovu katastrofu.
U samo 12 mjeseci, Federacija BiH uspjela je napraviti finansijsku akrobaciju koja je nalik neuspješnoj čarobnjačkoj predstavi. Prema izvještaju, pozitivan saldo od 200 miliona KM koji je krasio prethodnu fiskalnu godinu, sada je zamenjen katastrofalnim minusom od 534 miliona KM. Ova dramatična promjena u budžetskoj ravnoteži ukazuje na duboku i sistemsku krizu u finansijskom upravljanju Federacijom.
Glavno pitanje koje se nameće je: gdje je nestao novac? Analizom izvještaja dolazi se do nekoliko ključnih faktora koji su doprinijeli ovom finansijskom debaklu:
Nepregledni Rashodi:
Revizori su otkrili da su rashodi u Federaciji dramatično povećani. Veliki dijelovi budžeta su otišli na nepotrebne administrativne troškove, sumnjive ugovore i neefikasne projekte. Bez jasne strategije i kontrole troškova, novac je jednostavno nestao u bezdanima neefikasnosti.
Korupcija i Nepravilnosti: U izvještaju su evidentirane brojne nepravilnosti i sumnje na korupciju. Pojedinci na ključnim pozicijama imali su privilegije koje su omogućile nelegalno prisvajanje sredstava i manipulaciju budžetom. Revizori su otkrili da su određeni projekti finansirani nelegalno, a javni resursi su rasipani u privatne džepove.
Nerealna Predviđanja Prihoda:
Pretpostavke o prihodima bile su nerealne. Planirani prihod od poreza i drugih izvora pokazao se daleko manjim od stvarnosti. Previše optimistički procijenjeni prihodi doveli su do nerealnih budžetskih planova i na kraju, velikih dugova.
Loše Upravljanje Dugom:
Povećanje duga nije adekvatno pratilo strategiju otplate. Loše upravljanje dugom dovelo je do nesposobnosti da se obaveze iz prošlih godina izmiruju, što je rezultiralo velikim kamatnim troškovima i dodatnim finansijskim opterećenjem.
Politički igrači i odgovornost
Pitanje odgovornosti za ovu katastrofu postaje ključno. Svi pokazatelji ukazuju na duboku političku krizu i neefikasnost vlasti. Vlasti Federacije, bez obzira na političku pripadnost, nisu uspjele osigurati stabilno i odgovorno upravljanje javnim finansijama. Umjesto da se fokusiraju na rješavanje stvarnih problema, politički lideri su se baviili sopstvenim interesima i partijskim borbama, dok je budžet bio u potpunom rasulu.
Šta dalje? Put ka oporavku ili daljem slomu
Federacija sada stoji na raskršću. Bez brze i odlučne akcije, ova finansijska kriza može prerasti u dugoročnu ekonomsku i socijalnu katastrofu. Neophodne su ozbiljne reforme, uključujući unapređenje fiskalne discipline, borbu protiv korupcije i bolje upravljanje budžetom. Samo transparentno i odgovorno rukovođenje može spriječiti dalji kolaps i omogućiti oporavak.
Ova katastrofa nije samo upozorenje, već i poziv na buđenje za sve one koji upravljaju javnim resursima. Budućnost Federacije BiH zavisi od sposobnosti vlasti da prepoznaju ozbiljnost trenutne situacije i da preduzmu hitne mjere kako bi povratili povjerenje građana i stabilnost ekonomije.
(Erna H.)