Zbog spornog i netransparentnog procesa donošenja ovog zakona, za koji je postojao izražen javni interes jer duboko zadire u osnovna ljudska prava, TI BiH je od Vlade RS tražio zapisnike sa sjednica na kojoj je utvrđen Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS. Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske je taj zahtjev odbio, tvrdeći, između ostalog, da objavljivanje traženih informacija, odnosno zapisnika sa sjednica Vlade, nije od javnog interesa.

TI BiH se nakon toga obratio sudu koji je donio presudu da je uskraćivanje traženih informacija nezakonito, te da su u Vladi nepravilno primjenjivali odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama. U presudi Okružnog suda u Banjaluci se posebno ukazuje na uskraćivanje Ustavom garantovanog prava na žalbu te nesprovođenje testa javnog interesa prilikom donošenja odluke.

Podsjećanja radi, Vlada Republike Srpske je u potpunoj tajnosti utvrdila Prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i uputila ga na usvajanje u Narodnoj Skupštini RS, a odluka o tome kada i na koji način je Prijedlog utvrđen nije bila dostupna javnosti. Tek nakon medijskih upita iz Vlade su stigle informacije da je pomenuti Prijedlog utvrđen na sjednici održanoj 21.3.2024., pred sam istek roka iako se u najavljenom dnevnom redu niti informaciji Vlade nakon održane sjednice usvajanje ovog Prijedloga nije navodilo.

Ova presuda je samo posljednji u nizu primjera nezadovoljavajućeg stepena transparentnosti i koju pokazuju vlasti u Republici Srpskoj što potvrđuju i istraživanja koja je radio TI BiH po kojima samo 5 vlada u BiH redovno objavljuje odluke dok materijale sa održanih sjednica ne objavljuje niti jedna od 14 vlada u Bosni i Hercegovini, usljed čega raste nepovjerenje u rad institucija ali i prostor za zloupotrebe procedura i donošenje odluka koje nisu u javnom interesu.

(Erna H.)