Iz Planinarskog saveza FBiH pozivaju sve planinare i ljubitelje prirode da se priključe obilježavanju Dana državnosti BiH.

Okupljanje je zakazano za ponedjeljak u Kraljevoj Sutjesci u 09.00 h.

Centralna manifestacija obilježavanja Dana državnosti BiH održat će se na tvrđavi Bobovac sa početkom u 11.30 sati.

Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac

Ovo topografski istaknuto mjesto korišteno je u odbrambene svrhe još u bronzanom i starijem željeznom dobu (II milenij do 400. godine prije naše ere (lokalitet Gradina kod istočne kule na Visu). Iz antičkog doba po cijelom lokalitetu nalažen je krovni crijep, a ostaci najranije arhitekture (IV-VI stoljeće) na Bobovcu vidljivi su na sjevernom zidu glavne kule kraljevskog dvora.

Podaci iz pisanih izvora za vrijeme bosanske srednjovjekovne države obuhvaćaju period od 1350. do 1463. godine. Za osmanski period dokumenti sežu do 1626. godine kada je definitivno napušten, jer je napredovanjem Osmanlija ka sjeveru i proširenjem zauzetog teritorija izgubio stratešku važnost.

Kao stolno mjesto bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koji je poduzeo prve korake na njegovoj izgradnji nešto prije polovine XIV stoljeća, zatim bosanskih kraljeva od Tvrtka I do Tomaša, tj. do 1461. godine, Bobovac je bio ključ bosanskog kraljevstva. Zato se pri pokušajima da se domognu bosanskog prijestolja ili pri rušenju bosanske države, jurišalo na Bobovac. Grad je kao kraljevsko sjedište bio administrativno - vojni centar bosanske države, a u njemu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu su sahranjeni bosanski kraljevi Ostoja, Tvrtko II i Stjepan Tomaš.

Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.), zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, prenosi kraljevski dvor u Jajce. Po zauzeću grad Bobovac je iz opravdanih, strateških razloga razoren 1463. godine, što su potvrdila i arheološka istraživanja, a zatim su Osmanlije na razvalinama kraljevskog dvora podigle neophodne objekte za njihov boravak u gradu (1463.-1626.).

Bobovac je jedini srednjovjekovni grad–utvrda u BiH čiji je vladarski dvor u cjelini istražen i predstavlja karakterističan primjer srednjovjekovne arhitektonske i urbanističke cjeline, savršeno uklopljene u prirodni ambijent. Brojni arheološki ostaci svjedoče o životu najviše bosanske vlastele integrirane u onovremenu europsku kulturu. Izobražna vrijednost je vrlo velika, jer se adekvatnom prezentacijom, na kompletno istraženom lokalitetu, može upoznati sa materijalnom kulturom i političkom historijom srednjovjekovne samostalne bosanske države, navodi se u odluci o proglašenju Bobovca nacionalnim spomenikom BiH.

(NAP)