Rekao je da, što se tiče uvoznog mesa, dolazi ono najlošijeg kvaliteta, po najnižim cijenama, a da iz zemalja kao što je Argentina dolaze veoma male količine.

- To je u razvijenim državama jedna vrsta otpada, a nama dolazi po minimalnim cijenama - istakao je Šarović.

BiH se, naveo je, opredijelila za liberalno, slobodno tržište za razliku od nekih drugih ekonomija, kao što je naprimjer ekonomija Turske koja ima drugačije regulirano tržište i ''podiže i spušta rampu na granici kada procijeni da je u njenom interesu''.

- Ovdje je sasvim drugi koncept, slobodne trgovine, gdje je pitanje zaštite vrlo suptilno pitanje i za to jedna zemlja treba da se osposobi. Puna su nam usta zaštite, ali kada krenemo da zaštitimo određeni proizvod pokazujemo svoju nespremnost od entitetskog do državnog nivoa da tu zaštitu provedemo - naglasio je Šarović.

Istakao je da se ne može kazati ''od sutra zabranjujemo uvoz mesa u BiH'' te da za to treba imati adekvatne podatke, statistiku, što treba razmjenjivati između entitetskog i državnog nivoa.

- Podaci moraju da budu dostupni svima, moramo da napravimo takve procjene i da obrazložimo Briselu ili Sekretarijatu CEFTA-e da je BiH u pravu, ali priča o tome da treba da se uvede zaštita ne može ići tek tako - naveo je.

Ove ocjene je iznio tokom predstavljanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u  drugom kvartalu 2017., gdje je istaknuto da je ostvaren izvoz od 5.351.121.000 KM, što predstavlja  povećanje izvoza od 13,91 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

(Fena/Alen Avdić)