BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.
O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 posto hrane.
Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.
Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 posto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka – rekao je Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kada govorimo o RS, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju. Ističe da je u prethodne četiri godine u RS došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.
Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo – rekao je Pašalić.
Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.
BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka – pojasnio je Pašalić.
S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH kaže da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji.
Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo – navodi Bićo. Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.
On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere RS, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM, pišu Nezavisne novine.
(Erna H.)