Prosvjedi će, prenosi Tanjug pisanje makedonskih medija, biti održani u Skoplju, Prilepu, Bitolju, Štipu i Kičevu.

Organizatori kažu da se prosvjedi održavaju s ciljem očuvanja jedinstvene države.

Na jučerašnjem prosvjedu u Skoplju najavljeno je da će se građani okupljati svakog dana s namjerom da onemoguće promjenu Ustava.

U Makedoniji su, naime, 11. prosinca prošle godine održani izvanredni parlamentarni izbori s ciljem da zemlju izvuku iz gotovo dvoipolgodišnje političke krize.

Novi prosvjedi dolaze nakon što je zahtjev za dobivanje mandata za sastav nove vlade predsjedniku Đorgeu Ivanovu predao predsjednik oporbenog SDSM-a Zoran Zaev, a nakon što je uz podršku albanskih stranaka DUI i Besa osigurao 67 zastupničkih potpisa u parlamentu, šest više od minimalno potrebnog broja.

Davanje mandata za sastav nove vlade Zaevu, od Ivanova su tražili europski povjerenik Johannes Hahn i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U Skoplje se ovih dana očekuje dolazak šefice europske diplomacije Federike Mogerini, koja 1. ožujka započinje četverodnevnu balkansku turneju tijekom koje će, pored Makedonije, boraviti i u Albaniji, Crnoj Gori, BiH i Srbiji.

Inače, mandat za sastav nove vlade prvi je dobio lider VMRO-DPMNE Nikola Gruevski, ali su pregovori te stranke a tradicionalnim partnerom DUI propali, jer je bivši premijer odbio prihvatiti dijelove albanske platforme koja, među ostalim, predviđa promjenu Ustava i proglašenje albanskog jezika ravnopravnim s makedonskim.

Čini se da je Zaev prihvatio zahtjeve iz platforme, koju su Albanci još u siječnju usvojili uz podršku službene Tirane, pa se taj dokument u Skoplju još naziva "Tiranska platforma".

Riječ je o platformi koju su usvojile tri albanske stranke DUI, pokret Besa i koalicija Alijansa za Albance, a kojom se, među ostalim, traži uvođenje albanskog kao službenog jezika, rješavanje spora oko imena Makedonija, otvaranje debate o zastavi, himni i grbu Makedonije, kao i ravnomjerna zastupljenost Albanaca u državnim strukturama.

Poziva se i na usvajanje rezolucije o Sobranju kojom se, kako se tvrdi, osuđuje "genocid nad albanskim narodom u Makedoniji" u razdoblju 1912. do 1956. godine, prenijela je makedonska televizija Telma.

U platformi se ističe kako Albance treba smatrati konstitutivnim narodom Makedonije, zahtjeva se upotreba albanskog jezika na svim državnim razinama, kao i da u Ustavu treba stajati da su službeni jezici Makedonije "makedonski sa svojim ćiriličnim pismom i albanski sa svojim alfabetom".

Albanci zahtijevaju i debatu o zastavi, himni i nacionalnim simbolima kako bi oni odražavali multietničnost društva i etničku jednakost.

Također, traži se stvaranje "integriranog graničnog upravljanja" na granicama s Kosovom i Albanijom, što se može protumačiti kao pokušaj stvaranja "velike Albanije", navodi Tanjug.

Eksperti su zahtjev za dvojezičnost okarakterizirali kao "nebulozan i antiustavan prijedlog", kao i da je ta platforma "ozbiljan udarac na jedinstvo Makedonije, uništavanje koncepta civilnog društva i restauraciju nacionalnih pozicija što dovodi do bujanja nacionalizma".

 (FENA/Amila Alijagić)