Prema zakonu o Zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je usvojen prošle godine, vakcinisanje u Srbiji je obavezno, a za roditelje ili staratelje koji ne vakcinišu svoju djecu predviđene su kazne od 30.000 do 150.000 dinara (od 500 do 2500 maraka).

Prekršajnom sudu u Kragujevcu, od stupanja na snagu Zakona, podnijeto je devet prekršajnih prijava, a donijete su četiri presude – izrečene su dvije opomene, donesena je jedna oslobađajuća presuda i jedna osuđujuća.

“Okrivljeni je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 8000 dinara (oko 130 maraka) i obavezan je platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 1500 dinara”, navodi se u pisanom odgovoru Tanjugu koji je potpisala predsjednica suda Suzana Rajović.
U Prekršajnom sudu u Beogradu kažu da je od stupanja na snagu Zakona podnesena 241 prekršajna prijava i da su donijete 32 odluke. Odbačeno je 11 zahtjeva, izrečeno 18 opomena, i donijete su tri osuđujuće presude – novčane kazne.

Izrečena je jedna novčana kazna koja spada u grupu onih do 10.000 dinara (oko 160 maraka) i dvije novčane kazne koje su u kategoriji kazni između 10.000 do 50.000 dinara, navodi se u pisanom odgovoru Tanjugu.

Obuhvat vakcinacijom posebno je opao za MMR vakcinu, koja se daje protiv rubeola, zaušnjaka i malih boginja, a prema podacima Instituta Batut u Srbiji je tim cjepivom zaštićeno 81 posto mališana, dok je u Beogradu taj postotak 65,2 posto.

Da bi se osigurao kolektivni imunitet i spriječilo širenje zaraze potrebno je da vakcinacijom bude obuhvaćeno više od 95 posto djece.

MMR cjepivo daje se u drugoj i sedmoj godini života, a roditelji u posljednjih nekoliko godina izbjegavaju to cjepivo zbog jakog lobija protiv cjepiva koji je ojačao u svetu, a koji dovodi u vezu to cjepivo s pojavom autizma.

Epidemiolozi kažu da ta veza nikada nije dokazana, a da zbog pada vakcinacije MMR cjepivom u mnogim europskim zemljama vlada epidemija malih boginja (morbili).

U Rumunjskoj je u epidemiji te bolesti oboljelo 4880 ljudi, a umrlo je 23 .


(Fena/Admir Oručević)