Vrhovno državno tužilaštvo 2. augusta podnijelo je Vrhovnom sudu Zahtjev za zaštitu zakonitosti sa prijedlogom za odlaganje izvršenja odluka Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda o izručenju Do Kvona Južnoj Koreji sve do donošenja odluke vijeća Vrhovnog suda.

Tužilaštvo, na čijem je čelu Milorad Marković, tražilo je da Vrhovni sud preispita da li je zakonita Višeg suda u Podgorici ali i Apelacionog suda, kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, te da se odbije njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama.

- Vrhovno državno tužilaštvo 2. 8. 2024. godine podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti pred Vrhovnim sudom Crne Gore protiv rješenja Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda u pomenutom predmetu, zbog povrede Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Predmetnim zahtjevom je predloženo da Vrhovni sud Crne Gore, shodno zakonskim odredbama, odloži izvršenje odluka Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda Crne Gore do donošenja odluke Vrhovnog suda po podignutom Zahtjevu za zaštitu zakonitosti izjavljenog na ove sudske odluke - naveli su u odgovorima crnogorskim "Vijestima".

Podizanje zahtjeva uslijedilo je dan nakon što je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio 1. augusta odluku Višeg suda kojom se dozvoljava izručenje Do Kvona matičnoj zemlji, a odbija izručenje SAD-u.

Obje države potraživale su Do Kvona zbog krivičnih djela prevara s kripto valutama u vrijednosti od najmanje 40 milijardi dolara, a procjenjuje se da je tolika šteta pričinjena investitorima krahom njegovih kriptovaluta - Luna i Terra.

U saopćenju Apelacionog suda pisalo je da je odluka o izručenju Seulu - pravnosnažna.

Po ocjeni Apelacionog suda, Viši je pravilno utvrdio da Južna Koreja ima prednost jer je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke.

- Prvostepenim rješenjem Višeg suda u Podgorici dozvoljeno je izručenje u skraćenom postupku Kwon Do Hyeonga, radi krivičnog gonjenja zbog više krivičnih djela po molbi Republike Koreje, dok je odbijeno izručenje ovog okrivljenog u skraćenom postupku po molbi SAD-a”, navodi se u saopćenju Apelacionog suda.

Do Kvon napustio je pritvor u Spužu i mjesecima u Prihvatilištu za strance čeka ekstradiciju.

On je u martu 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom kada su koristeći falsifikovane pasoše, pokušali da odlete za Dubai.

Čang Jun, nakon što je izdržao kaznu zatvora u Spužu, 5. februara je izručen Južnoj Koreji, ali ta odluka je bila laka jer ga je samo i potraživala matična zemlja.

Sudovi u Crnoj Gori su do sada više puta oprečno odlučivali o zahtjevima SAD i Južne Koreje za izručenje Do Kvona, a vjerovatno će taj slučaj ostati zabilježen kao nesvakidašnji jer je oko iste pravni stvari odlučivano čak sedam puta.

Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je poništena odluka, taj sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji.

Njegov advokat Goran Rodić nedavno je nakon odluke Apelacionog suda da se Do Kvon izruči matičnoj zemlji rekao da je odluka “u cijelosti saglasna sa zakonom i međunarodnim ugovorima koji regulišu ekstradiciju lica koja se potražuju zbog krivičnog gonjenja ili izdržavanja kazne”.

Za godinu i po od kako Do Kvon nakon hapšenja boravi u Crnoj Gori oko njegovog imena vežu se i mnoge afere ali i političke borbe između bivšeg i sadašnjeg premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića.

Nekoliko dana uoči prošlogodišnjih izbora, Do Kvon je Abazoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio pismo u kojem, navodno u negativnom kontekstu, pominje Spajića.

Prema riječima Abazovića, Do Kvon je u pismu naveo da je kriptozajednica plaćala, odnosno pomagala određene partije, dok je njegov partijski kolega, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao da su u laptopu nađeni dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona...

Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet, u ZIKS-u je saslušavan Do Kvon, dok je premijer Spajić dao izjavu u svojstvu građanina.

Kralju kripotovaluta, kako Do Kvona nazivaju svjetski mediji, u odsustvu je počelo suđenje u Njujorku.

Tamošnja porota proglasila je 5. aprila Do Kvona i njegovu kompaniju Terraform labs odgovornim za građansku prevaru, složivši se s američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara.

Kompanija Terraform labs pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC.

Uprkos tome što je njegova kompanija postigla poravnanje sa SEC, SAD su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči Do Kvona.

(Erna H.)