Trumpovi saveznici i savjetnici sada upozoravaju danske zvaničnike da on misli ozbiljno, rekli su više danskih predstavnika za CNN.
I pažljivo važu kako odgovoriti, a da ne izazovu veliki raskid s bliskim saveznikom i sučlanom NATO-a.

“Ekosustav koji podržava ovu ideju sada je potpuno drugačiji” nego što je bio 2019., kada ju je Trump prvi put predložio, rekao je jedan visoki danski dužnosnik. "Ovo se čini mnogo ozbiljnijim", rekao je drugi visoki danski dužnosnik.

Zakonsko pravo

Trump je u utorak rekao da "trebamo Grenland za potrebe nacionalne sigurnosti".

"Ljudi zapravo uopće ne znaju ima li Danska ikakvo zakonsko pravo na to, ali ako ima, trebali bi ga se odreći, jer nam to treba zbog nacionalne sigurnosti", rekao je na konferenciji za novinare u Mar-a-Lagu.

Upitan o Trumpovim komentarima u srijedu, državni sekretar u odlasku Antony Blinken rekao je da “ideja izražena o Grenlandu očito nije dobra, ali možda još važnije, očito se neće dogoditi, pa vjerovatno ne bismo trebali gubiti puno vrijeme je za razgovor o tome.”, piše CNN.

Danski dužnosnici kažu da se ne slažu nužno - iskreni razgovor o Trumpovim primjedbama, umjesto pretpostavke da on nije ozbiljan, vjerovatno će biti jedini način da se spriječi kriza, rekli su za CNN.

U tu svrhu, danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen signalizirao je u srijedu da zemlja želi više razgovarati o tom pitanju s nadolazećom Trumpovom administracijom.

Visoke carine

"Otvoreni smo za dijalog s Amerikancima o tome kako bismo eventualno mogli još tješnje surađivati nego što radimo kako bismo osigurali ispunjenje američkih ambicija", rekao je Rasmussen novinarima. SAD već dugo blisko surađuje s Danskom na Arktiku i Grenlandu, gdje SAD održava svoju najsjeverniju vojnu bazu.

Trump je također u utorak upozorio da bi se Danska mogla suočiti sa visokim carinama ako ne odustane od kontrole nad Grenlandom i odbio isključiti vojnu akciju da ga preuzme silom.

Također u utorak, Trumpov najstariji sin, Donald Trump Jr., osobno je posjetio Grenland - putovanje koje su pomno pratili danski dužnosnici, ali nije uključivalo nikakve službene sastanke vlade.

Kao znak koliko želi biti uključen u ovo pitanje, Trump je pozvao na sastanak koji je Trump Jr. imao sa stanovnicima Nuuka na Grenlandu u srijedu, i rekao da SAD i svijet "trebaju" Grenland jer je tako strateški nalazi se.

Trumpovi komentari već stvaraju napetost među američkim partnerima i saveznicima. Grenlandski premijer, Mute Egede, signalizirao je u utorak da se teritorij ne želi uključiti u političko prepucavanje između SAD-a i Danske.

“Grenland pripada ljudima Grenlanda”, rekao je. “Naša budućnost i borba za neovisnost je naš posao.”

Francuska i Njemačka također su odgovorile u srijedu, a njemački kancelar Olaf Scholz rekao je: "Načelo nepovredivosti granica vrijedi za svaku zemlju… bez obzira je li vrlo mala ili vrlo moćna", a francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot je rekao: "Očito je da nema sumnje da bi Evropska unija dopustila drugim nacijama svijeta da napadaju njezine suverene granice."

Sigurnosni intetresi

Grenland se dugo smatrao ključnim za američke nacionalne sigurnosne interese, posebice za odbijanje mogućeg ruskog napada.

Međutim, tokom Trumpovog prvog mandata dužnosnici za nacionalnu sigurnost bili su posebno zabrinuti zbog kineskih aktivnosti na Arktiku, koje su u tom trenutku bile relativno nova prijetnja, rekao je bivši viši Trumpov savjetnik za CNN.

Ipak, američki i danski dužnosnici kažu da ne razumiju opsjednutost budućeg predsjednika stjecanjem Grenlanda, što je Trump nazvao "apsolutnom nužnošću", osobito zato što SAD već ima desetljećima star sporazum o odbrani s teritorijem koji je omogućio SAD-u izgraditi značajnu vojnu prisutnost — uključujući trupe i radarske sustave — na najvećem otoku na svijetu.

No dužnosnik obrane također je priznao da postoji zabrinutost zbog težnje Grenlanda prema neovisnosti od Danske, glavnog saveznika SAD-a i NATO-a. Ako bi Grenland postao neovisan, to bi otok moglo učiniti politički nestabilnijim - i ranjivijim na ruski i kineski utjecaj.

Također je "sporno" bi li Grenland i dalje bio član NATO-a ako bi proglasio neovisnost, rekao je dužnosnik.

"Danska je čvrst saveznik NATO-a i sve dok Grenland ostaje dio Kraljevine Danske, kao što je sada, i dio NATO-a, tada nismo ništa manje sigurni u toj situaciji", rekao je dužnosnik. Ali odnos SAD-a i Grenlanda postaje "dvosmisleniji" ako Grenland odluči proglasiti neovisnost, rekao je dužnosnik.

"To bi mogla biti dobra vijest u kojoj prelazi u stabilnu stvar ili bi mogla krenuti u suprotnom smjeru", rekao je dužnosnik. “I mislim da odatle dolazi većina ovih razgovora. Svjesni smo da se događa neka vrsta tranzicije usred geopolitičke situacije kakvu nismo vidjeli već neko vrijeme. I ljudi postavljaju pitanja.”

Vojna suradnja Kine i Rusije na Arktiku samo je rasla u posljednjih pet godina. Kina i Rusija tamo redovito provode zajedničke zračne patrole, a u oktobru je kineska obalna straža tvrdila da je prvi put s Rusima ušla u vode Arktičkog oceana. Pentagon je u svojoj arktičkoj strategiji prošlog jula upozorio da suradnja ima "potencijal promijeniti stabilnost i prijetnju Arktika".

Klimatske promjene također tope led i otvaraju nove plovne putove na Arktiku, čineći ga još više problematičnim područjem za brodarstvo i projekciju vojne moći.

Ipak, preuzimanje sigurnosne uprave Grenlanda bilo bi težak zadatak za SAD i zahtijevalo bi nova ulaganja, rekli su američki i danski dužnosnici. Kraljevska danska mornarica trenutno je odgovorna za patroliranje vodama oko Grenlanda i razbijanje leda oko njegove obale, odgovornost koju bi SAD vjerovatno morao preuzeti sa svojom zastarjelom flotom ledolomaca. Danska također pomaže u nadzoru velikih područja Grenlanda patrolama zapregama sa psećim zapregama.

Dužnosnik odbrane rekao je da su Trumpovi komentari u najmanju ruku dodali hitnost ionako važnoj raspravi o vrijednosti Arktika za interese američke nacionalne sigurnosti.

"To pokazuje da ovo mjesto, Grenland, ima ogromnu geostratešku vrijednost za svijet", rekao je.